Reformirati upravljanje javnim dobrima | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Reformirati upravljanje javnim dobrima

Nevladine organizacije i sindikalne središnjice organizirale su performans rezanja krave radi jedne šnicle na Markovu trgu kako bi upozorile na štetnost davanja autocesta u koncesiju.

Ubijate kravu radi jedne šnicle slogan je pod kojim su nevladine organizacije Pravo na grad, Zelena akcija i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, te Nezavisni hrvatski sindikat, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga radničkih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske izveli performativnu akciju na Markovu trgu u četvrtak, 23. siječnja, u 12 sati. Nakon što su Zoran Milanović, Slavko Linić i Siniša Hajdaš Donćić prerezali zlatnu kravu, medijima su se obratili Krešimir Sever, predstavnik Nezavisnog hrvatskog sindikata, Mijat Stanić ispred Nezavisnog cestarskog sindikata te Teodor Celakoski ispred Prava na grad. 

Sever je u uvodu u obraćanje medijima istaknuo kako je ovaj događaj dio zajedničkog djelovanja udruga civilnog društva i pet sindikalnih središnjica protiv najavljene monetizacije autocesta, ali i puno šire - protiv rasprodaje nacionalne državne imovine. U situaciji u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi, građani su postali taoci nesposobnih politika prijašnjih, ali i sadašnje vlasti. "U situaciji u kojoj ne znaju kako pokrenuti gospodarstvo, kako puniti proračun i riješiti nagomilane dugove, posegnuli su za onim što jedino znaju – s jedne strane obespraviti radnike, a s druge rasprodavati nacionalnu imovinu i dobra", izjavio je Sever te nastavio kako smatra neprihvatljivim rasprodaju dobara stvaranih generacijama prije nas radi krpanja rupa u proračunu i vlastite nesposobnosti. Sever je zaključio svoje obraćanje napomenom da se rasprodajom HPB-a, Croatia osiguranja, davanjem cestau koncesiju te najavljenom koncesijom  zračne luke, rasprodaje malo dobroga što je preostalo te pitanjem što će ostati sljedećim generacijama. 

Mijat Stanić je istaknuo kako je ovo tek jedna u nizu akcija s ciljem zaustavljanja Vlade u namjeri da davanjem autocesta u koncesiju pokrpa državni proračun i otplati tek dio duga za izgradnju autocesta, a ova je akcija bila slikovit način prikaza što Vlada u stvari čini. Stanić je podsjetio na prethodne istupe u kojima je izneseno dovoljno argumenata zašto to ne treba činiti s obzirom da su autoceste razvojni projekt RH kojim se htjelo povezati dijelove Hrvatske i razvijati privredu i turizam. "Ako autoceste damo u koncesiju taj projekt iz razvojnog postaje komercijalni, ali za nekoga tko nije do sada ulagao u autoceste. Od Vlade smo akcijama uspjeli dobiti da objavi studiju o monetizaciji autocesta za koju se pokazalo da nije studija o monetizaciji već o koncesiji. Odluka vlade da autoceste da pod koncesiju bez studije je ili nezakonita ili prevara koju smo dobili jer su savjetnici bili dužni izraditi studiju i predložiti sve modele na temelju kojih će se Vlada odlučiti za onaj najpovoljniji", napomenuo je Stanić i dodao kako se posljednjih dana u javnosti pojavila informacija da se radi na novom modelu, onom sekuritizacije javnog duga kroz obveznice, za koji je ova grupa okupljenih organizacija i sindikata od početka govorila da je možda jedno od najboljih rješenja. Stanić je podsjetio i na drugo moguće rješenje o reprogramu duga za koji smatra da je također prihvatljivije rješenje od koncesija. "Ovom gestom, rezanjem krave, željeli smo pokazati da se ne isplati ubijati kravu zbog jednog šnicla. Ova krava je zlatna, to je zlatna koka koja može dugoročno donositi prihode RH i obavljati svoje dvije osnovne funkcije, a to su razvoj i povezivanje", zaključio je Stanić i najavio da će inicijativa nastaviti s daljnjim koracima, a to je referendum koji će organizirati ako Vlada ne odustane od namjere davanja  autoceste u koncesiju. Taj je instrument daleko jeftiniji od štete do koje će doći ukoliko se Vladu ne spriječi u ovim namjerama. 

Teodor Celakoski o cijelom je problemu govorio sa sistemske razine i osvrnuo se na paradigmu upravljanja javnim dobrima: "U ovih dvadeset godina dokazano je da oni koji su bili na vlasti ne samo da nisu u stanju upravljati javnim dobrima već nude samo dva modela – jedan je politička korupcija, politički klijentelizam u upravljanju javnim poduzećima i ustanovama, a drugi privatizacija. Svođenje mogućnosti upravljanja Hrvatskom na ova dva modela - privatizacija ili politička pljačka – potpuno je neprihvatljiva", smatra Celakoski te ističe da je Hrvatskoj potreban novi model upravljanja javnim dobrom koji ne bi bil vezan samo uz političku kontrolu jer je ona do sada pokazala samo pogubne rezultate na javnim tvrtkama koje upravljaju autocestama. "Ono što nama treba nije politička kontrola tih ustanova, već javna. Hrvatska mora iznaći model u kojem je moguće upravljati našim zajedničkim dobrima na korist građana, a to je moguće samo javnom kontrolom. Mehanizmi medijskog praćenja i civilno-društvenog djelovanja nisu dovoljni. Hrvatskoj je potrebna reforma upravljanja i kontrole javnim dobrima i institucijama koje njima upravljaju", zaključio je Celakoski obraćanje medijima. 

A. L.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 23.01.2014