Restrikcija je diskriminacija | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Restrikcija je diskriminacija

U iščekivanju odluke Ustavnog suda o ustavnosti tzv. zakona o pobačaju, CESI je tom tijelu podnio stručno mišljenje u kojem se razmatra interpretacija prava na život u međunarodnom pravu.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Zvonimir Kuhtić / HINA

"Zabrana pobačaja ne utječe na odluku o pobačaju, no takvi restriktivni zakoni imaju posljedice na ženino zdravlje i život, a tumačenje prava na život na način da uključuje fetus te bi posljedično ukidanje sadašnjeg Zakona o pobačaju bilo u suprotnosti s međunarodnim standardima i trendovima u komparativnom pravu", ističu iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje - CESI povodom najave Ustavnog suda da će uskoro donijeti odluku o ustavnosti tog zakona, a prenosi HINA.

CESI je tom državnom tijelu podnio stručno mišljenje u kojem se razmatra interpretacija prava na život u međunarodnom pravu, analiziraju standardi zaštite reproduktivnih prava koje su uspostavili odbori utemeljeni glavnim konvencijama UN-a za zaštitu ljudskih prava te Europskog suda za ljudska prava i Europske komisije za ljudska prava. Osim toga, u tom se stručnom mišljenju iznose recentni trendovi u komparativnom zakonodavstvu i ustavnosudskoj praksi po pitanju regulacije pobačaja i zaštite prenatalnog života s naglaskom na europska rješenja, te se razmatraju moguće pravne i praktične posljedice ukidanja Zakona.

Restriktivni zakoni o pobačaju imaju nesagledive posljedice: prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije godišnje se obavi oko 22 milijuna nesigurnih pobačaja, a 98 posto njih obavlja se u zemljama u razvoju; oko 47 tisuća smrtnih slučajeva u svijetu povezanih s trudnoćom posljedica su komplikacija nesigurnog pobačaja, a čak 8,5 milijuna žena godišnje doživljava komplikacije zbog nesigurnog pobačaja i potrebna im je zdravstvena njega, ističe Sanja Cesar iz CESI-ja i dodaje: "Zabrane ne utječu na odluku žene da ne čine pobačaje, već samo povećavaju rizike za zdravlje i smrtnost žena, a najviše su tome izložene mlade i siromašne žene. SZO smatra da se ti ishodi mogu spriječiti kroz seksualnu edukaciju, planiranje obitelji, osiguranje sigurnog, legalnog induciranog pobačaja i medicinsku skrb za komplikacije nakon prekida trudnoće".

Zagovor različitih neokonzervatnivnih i Crkvi bliskih inicijativa da "život počinje začećem" nema utemeljenja niti u pravnoj teoriji niti u pravnoj praksi, a prijeporna su pitanja zapravo vrlo jednostavna: radi li se o biću i ima li taj život status osobe i ima li status subjekta ljudskih i ustavnih prava. U tom smislu, međunarodni standardi idu u prilog postojećem hrvatskom zakonu koji regulira pravo na pobačaj, kao i u prilog argumentaciji da "fetus nema status subjekta ljudskih prava".

Ivana Radačić, viša znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, ističe da se - ako konzultiramo Opću deklaraciji o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima - da o pitanju itanju ima li fetus status subjekta ljudskih prava raspravljalo te da je odlučeno da prava pripadaju samo rođenim osobama. S druge strane, pravo na reproduktivno samoodređenje odnosi se na pravo parova i pojedinaca da slobodni od diskriminacije, prisile i nasilja odlučuju o tome hoće li i koliko često te u kojim vremenskim razmacima imati djecu te da imaju informacije i sredstva za donošenje takvih odluka: "To je pravo prepoznato u Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz kojih se može iščitati potpora pobačaju na zahtjev". 

O pitanju fetusa kao nositelja ljudskih prava raspravljale su i europske institucije — Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava — te odbile takav zaključak. No, kako ističe Radačić, unatoč tome što se nisu jasno odredili prema pravu na pobačaja, zaključili su da liberalni zakoni, uključujući onaj koji dopušta pobačaj na zahtjev, ne krše konvencijska prava te su uspostavili standarde kojima se osigurava pravovremena dostupnost pobačaja u praksi. 

"Međunarodnopravni standardi zaštite ljudskih prava stoga ne upućuju na to da je hrvatski Zakon neustavan", zaključila je Radačić.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 17.11.2016

VEZANE VIJESTI

Svijet nije napredan koliko bi mi to željeli

Piše: Martina Domladovac

Sedmu godinu za redom Forum za slobodu odgoja dodijelio je nagrade u sklopu natječaja Oboji svijet šarenim bojama tolerancije.

Učinkovito obrazovanje zahtijeva primjerena ulaganja

Piše: Matija Mrakovčić
Hrvatski bottom-up pristup izradi kurikuluma postavio je visokokvalitetne temelje za daljni razvoj obrazovnih politika, ističe se u izvještaju Europske komisije.

Štetne odluke, razorne posljedice

Piše: Matija Mrakovčić
Inicijativa za snažno civilno društvo upozorila je na stvarne posljedice političke odluke o drastičnom rezanju sredstava te zatražila sazivanje sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva.