Revitalizacija grada ili socijalno čišćenje - slučaj londonskog East Enda | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Revitalizacija grada ili socijalno čišćenje - slučaj londonskog East Enda

Gentrifikacija, proces transformacije siromašnih radničkih četvrti u ušminkane zone za malobrojnu elitu bila je tema prezentacije koju je u petak 13. lipnja u net.kulturnom klubu mama održal

Tomislav Domes

Kroz opuštenu diskusiju i projekciju kratkog teorijsko-dokumentarnog filma "The Occupation" (2001) Ben Seymour i David Panos su na primjeru londonskog East Enda pokazali kako javna uprava u suradnji s "developerima", u uvjetima precijenjenih nekretnina i pod krilaticom revitalizacije grada, provodi socijalno čišćenje. Zvuči poznato...

Proces izgleda otprilike ovako. U prvoj fazi, visoke cijene prostora u gradu tjeraju mlađu obrazovanu srednju klasu u jeftinije radničke i imigrantske kvartove. U napuštenim tvornicama i lokalima niču male nezavisne galerije, ateljei, alternativni klubovi i second hand dućani. Cijene nekretnina počinju rasti, a avangardne kulturne inkubatore i njihove korisnike uskoro zamjenjuju noćni klubovi, fusion food restorani i novi, bogatiji stanovnici. Na kraju je kvart nastanjen brokerima i managerima, a restorane i galerije su zamijenili business centri i Starbucks.

Od prvobitnog stanovništva je u najboljem slučaju ostalo desetak posto, a njihovo je humano preseljenje snažno potpomognuto politikom grada. Gradska uprava, kao vlasnik socijalnih stanova za siromašne radničke obitelji, postepeno zaustavlja ulaganja u održavanje zgrada pretvarajući ih u prostore nalik na slumove Trećeg svijeta. Ubrzo se ista ta uprava u javno-privatnom partnerstvu s nekom od građevinskih kompanija pojavljuje kao spasitelj. Stanari dobivaju mogućnost kupnje ili najma nekog suvremeno uređenog, novog i naravno skupljeg stana. Sloboda izbora dakle: truni u rupi ili plati više.

Ovaj proces, smatraju The London Particular, razotkriva samu bit politike neoliberalnog grada. Gradski se prostor restrukturira i revitalizira, ali isključivo na korist i prema potrebama viših klasa. Radničkoj se klasi uskraćuje većina javnih usluga i nastoji je se protjerati što dalje od atraktivnih gradskih prostora. Ili, kako to otvoreno kaže zagrebački gradonačelnik: tko se ne može nositi sa životom u metropoli - neka odseli u Zagorje.

Ipak, usprkos nevjerojatnim sličnostima, postoje barem dvije bitne razlike londonskog i zagrebačkog slučaja. Prije svega, zagrebačka je gradska vlast tek donekle uspjela prekriti svoj primitivni, gazdinski način vladanja neoliberalnom retorikom revitalizacije, javno-privatnih partnerstva i velikih privatnih građevinskih investicija kao jedinog generatora razvoja. No, što je još važnije, antigentrifikacijski pokret u Zagrebu dolazi upravo iz one društvene skupine koja bi iz londonske perspektive mogla izgledati kao nositelj prve faze okupacije prostora - nezavisne kulturne scene. A možda te dvije uloge i nisu toliko nespojive...

The London Particular su otvorena grupa istraživača urbanih fenomena koja od 2001. godine dokumentira, teoretizira i djeluje protiv regeneracije i gentrifikacije londonskog East Enda.

Diskusiju i projekciju "Nelagoda u obnovi gradova - o gradskoj obnovi i gentrifikaciji Londona" organizirala Booksa u sklopu programa London Underground.

Pročitajte i razgovor s aktivistom i umjetnikom Davidom Panosom, inače članom skupine The London Particular.

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 19.06.2008