S odmakom od dvadeset godina | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

S odmakom od dvadeset godina

Treća u nizu konferencija međunarodnog istraživačkog projekta Nedovršene modernizacije, pod naslovom Reinterpretacije socijalizma: posle dvadeset godina održat će se u Beogradu

Nakon konferencija u Zagrebu i Skoplju, sudionici projekta Nedovršene modernizacije - između utopije i pragmatizma: Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama, na beogradskoj će se konferenciji fokusirati na period socijalizma, s namjerom da ponude okvir za nove interpretacije odnosa arhitekture i urbanizma prema modelu socijalističke modernizacije.

Prvi dan konferencije program se održava u dvorani Kulturnog centra Beograda, gdje će se publici predstaviti eminentni gosti, teoretičari moderne arhitekture i kulture Ljiljana Blagojević (Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu), Jerko Denegri (Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu), Andreas Ruby (Textbild, Nemačka) i Hilde Heynen (Katolički univerzitet Leven, Belgija). Drugi dan konferencije, u Muzeju istorije Jugoslavije, koncipiran kao diskusije koje će se voditi kroz radionicu i panel, tematizirat će mnogostruke veze između arhitekture i ideologije. Radionicu o tehnologiji socijalističkog urbanizma održat će Milica Topalović (Bazel, Beograd), Marko Sančanin (Zagreb) i Ivan Kucina (Beograd). Sudionici panela o odnosu između arhitekture i ideologije bit će Nika Grabar (Ljubljana), Aleksandar Ignjatović (Beograd) i Vladimir Kulić (Beograd/SAD). Poseban dodatak programa čine javni intervjui sa protagonistima socijalističke urbanizacije i izgradnje. Ivan Kucina vodit će razgovor s urbanistima Miodragom Bracom Ferenčakom, Dragomirom Dikom Manojlovićem i Branislavom Jovinom, a Vladimir Kulić intervjuira arhitekte Mihajla Mitrovića, Darka Marušića i Aleksandra Stjepanovića.

Arhitekti modernisti u Jugoslaviji su dočekali dolazak socijalizma kao priliku da se poprave zla urbanog života u kapitalizmu. Kako je modernista Nikola Dobrović napisao krajem '40-tih godina XX stoljeća, stara Jugoslavija, sa svojom špekulantskom urbanom ekonomijom i impotentnom politikom, može producirati isključivo "degeneriranu urbanu fizionomiju" za dobrobit "ekonomski moćnih". Socijalizam na drugoj strani, sa svojim naglaskom na sveobuhvatnom racionalnom planiranju, dopušta harmoničnu integraciju ljudskih naseobina u "biološki dobro zasnovane organizme" u kojima će sebična potraga za interesima manjine, a na štetu cjeline, biti najzad okončana. Takve izjave odjeci su dominantnog političkog diskursa toga razdoblja, koji je koristio svaku priliku da se okrzne o stari kapitalistički sistem. Izjave su to koje su u suglasju sa modernističkim teorijama urbanizma, koje datiraju iz prvih dana CIAM-a, koji je krivio kapitalističku špekulaciju za kaotični razvoj modernih gradova. Po Dobrovićevom mišljenju i po mišljenju mnogih njegovih kolega, socijalistička politika i modernistička arhitektura, tako, teže ka istom cilju: da spregnu moć racionalnog planiranja u cilju stvaranja harmoničnih i humanih gradova.

Dugo je, nakon raspada Jugoslavije, bilo gotovo nemoguće govoriti o periodu socijalizma, osim ako nije u pitanju oštra kritika. I dok je arhitektonska profesija zadržala poštovanje prema naslijeđu socijalističkog modernizma, to naslijeđe je upisano u nove nacionalne narative država nasljednica Jugoslavije, znatno izmješteno iz svojih originalnih socio-političkih konteksta. Nepristraniji interes za značenja i mehanizme prakse socijalističke arhitekture i urbanizma pojavila se u poslednjih nekoliko godina. Cilj ove konferencije je da doprinese boljem razumijevanju zajedničkog povijesnog nasljeđa. Dvadeset godina nakon raspada Jugoslavije sudionici će iskoristiti prednosti povijesne distance kako bi pokušali da razmrse klupko arhitektonske kulture socijalističke države. Renomirani međunarodni teoretičari, kao i nekolicina istaknutih praktičara aktivnih u spomenutom periodu, pomoći će im u ovom nastojanju.

Pored govornog programa konferencije, bit će predstavljen i trodnevni filmski program Misterije modernizma: Prizori modernizacije društva u jugoslovenskoj kinematografiji, koji su priredile Irena Šentevska (Beograd) i Maja Vardjan (Ljubljana) uz pomoć arhiva Jugoslovenske kinoteke. Program će biti prikazan u dvorani Kulturnog centra Beograda. Program je zamišljen kao svojevrsni filmski mozaik koji kroz reduciran broj primjera ukazuje na osnovne načine tematizacije društvenih procesa modernizacije u jugoslavenskoj kinematografiji.

Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma dvogodišnji je istraživački projekt financiran kroz program "Kultura 2007-2013". Nositelj projekta je Udruženje hrvatskih arhitekata, a provodi ga u suradnji s partnerima Koalicijom za održivi razvoj (Skoplje), Društvom arhitekata Beograda, Trajektom (Ljubljana), Umetnosnom galerijom (Maribor) i Institutom za savremenu arhitekturu (Zagreb). Projekt okuplja 14 interdisciplinarnih istraživačkih timova koji će u toku dvije godine istraživati razne arhitektonske i urbanističke fenomene unutar društvenog, ekonomskog i kulturnog konteksta socijalističke Jugoslavije i refleksije tih procesa na području današnjih nezavisnih država nastalih nakon njenog raspada.

Izvor: UHA

Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 29.04.2011