Scena nekad i danas | kulturpunkt

Vijesti Dokumentacija

<

Scena nekad i danas

Digitalizirani arhiv Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa nastao je iz potrebe da se od zaborava sačuvaju brojni domaći fanzini čija važnost u internetsko doba nestaje iz kolektivnog pamćenja.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: Fanzini.hr

  • A
  • +
  • -

Fanzini su u vrijeme prije digitalne revolucije činili iznimno važnu ulogu u mapiranju bitnih kretanja na kulturnim scenama diljem svijeta, a ponajviše aktivnosti nezavisnih kulturnih scena čija je komunikacija o bitnim fenomenima bila ograničena na ovakav tip besplatnog samizdat rada. U lokalnom kontekstu fanzini su sve do ranih 2000-ih bili glasila nezavisnih glazbenih i umjetničkih scena koje su kroz njih i DIY etiku promovirali svoj rad te upoznavali zainteresiranu javnost s novostima iz njihovih područja interesa, pogotovo u vrijeme kada takav tip aktivnosti nije imao nikakvo mjesto u srednjestrujaškoj kulturi i medijima. 

Stranica Fanzini.hr pokrenuta je s ciljem očuvanja i postojeće domaće fanzinske građe kao i oživljavanja interesa za taj segment nezavisne kulturne scene za koji i dalje postoji interes. Do pokretanja stranice i stvaranja digitaliziranog arhiva domaćih fanzina došlo je kroz rad Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa, koja djeluje u sklopu čakovečke udruge Autonomni centar - ACT, s obzirom da je knjižnica od svog pokretanja 2003. godine posvećena skupljanju slabije zastupljene građe iz nezavisne distribucije. 

Uz polagano stvaranje fanzinskog arhiva u knjižnici, došlo je do ideje da se sva skupljena građa skenira i učini dostupnom na mreži, "smatrajući fanzine važnim kulturološkim fenomenom i sredstvom komunikacije na nezavisnoj sceni, koji su nedvojbeno obilježili jedno doba u vremenu te sudjelovali u kreiranju slobodnog i kreativnog mišljenja aktera na toj istoj sceni", objasnio je Sebastijan Brumec, voditelj knjižnice. Kolekcija fanzina povećala se uz redovite susrete diljem zemlje koji su organizirani u suradnji s Centrom za dokumentiranje nezavisne kulture, pri čemu su nekadašnji i sadašnji akteri nezavisne scene pridonijeli stvaranju arhiva dijeljenjem vlastitih zbirki.

Na mrežnoj stranici arhiva već sada se može pronaći velik broj domaćih fanzina, a korisnici mogu slobodno učitavati novu građu. No kako bi arhiv bio "nešto više od nostalgičnog arhivskog kutka na internetu", komentirao je Marko Strpić, voditelj knjižare Što čitaš? i suradnik arhiva, na stranici će biti dostupan i drugi tip sadržaja vezan uz fanzine. Tako se na stranici sada može pronaći film o akterima srpske fanzinske scene, intervju s novomarofskom inicijativom Crni flomaster te diplomski rad Petra Odaka koji pruža uvid u razvoj fanzinske scene u Hrvatskoj. Kako tvorci arhiva ističu, raznolikost sadržaja na stranici otvara mogućnost za redovitije praćenje događanja na današnjoj fanzinskoj sceni te daljnje isticanje važnosti fenomena fanzina kroz ponešto aktivniji pristup.

Uz slobodno učitavanje fanzina na stranicu u digitalnom formatu, svi oni koji mogu i žele doprinijeti radu arhiva fizičke primjerke fanzina mogu dostaviti u Knjižnicu i čitaonicu Tabula Rasa u Čakovcu te u Centar za dokumentiranje nezavisne kulture (Booksa) i knjižaru Što čitaš? u Zagrebu.

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 24.03.2015

VEZANE VIJESTI

Vrednovati, osnažiti i činiti vidljivom

Pripremila: Matija Mrakovčić

Kutija Centra za dokumentiranje nezavisne kulture funkcionira kao mobilno prikupljalište tiskanih, audio i video materijala, a naredna će se tri mjeseca nalaziti u pulskom Rojcu.

Aktivizam i socijalno poduzetništvo

Razgovarala: Janja Sesar
S Teom Petričevićem razgovaramo o nastanku čakovečkog Autnomnog centra - ACT i o razvoju nezavisne kulturne scene u Međimurju.

Fanzinski bum devedesetih

Piše: Marko Strpić

Tijekom devedesetih godina fanzini su bili ključno sredstvo komunikacije na supkulturnoj sceni.