Seminar za prekarna vremena | kulturpunkt

Seminar za prekarna vremena

Niz online predavanja posvećen je problemima s kojima se suočava rad u kulturi, kreativni i intelektualni rad, a nastojat će ponuditi i razmatranja o mogućnostima otpora.

Pripremila: Hana Sirovica
  • A
  • +
  • -

Seminar za prekarna vremena niz je online predavanja usmjerenih na probleme s kojima se suočava kreativni i intelektualni rad danas, u razdoblju koje je oblikovano rastućom neizvjesnošću, društvenim podjelama i nazadovanjem životnih i radnih uvjeta. Prekarnost je termin kojim se opisuje prevladavajuće stanje društvene i ekonomske nesigurnosti, a ujedno se često rabi i za opisivanje umjetničkoga i drugih oblika kreativnog i intelektualnog rada koji je uvelike oblikovan okolnostima kao što su neredovito radno vrijeme, neadekvatne naknade, kompetitivnost i neprekidna tjeskoba. Upotrebom feminističke perspektive, ovim se programom nastoje razmotriti uvjeti rada na društvenim marginama i istaknuti rodno obilježena iskustva prekarnosti u neoliberalizmu. Stoga se posebna pozornost posvećuje poveznicama između kulturnog rada i oblika rada koji su često nevidljivi i rodno obilježeni, kao što su afektivni rad i rad skrbi. 

Seminar organiziraju udruga Kurziv (nakladnika portala Kulturpunkt) i Centar za suvremenu umjetnost SCCA-Ljubljana u suradnji s Human Rights Film Festivalom, a objedinjuje doprinose teoretičara_ki i istraživača_ica iz Poljske, Slovenije i Hrvatske. Predavači_ce će ukazati na neizvjesne i opasne društvene situacije u koje su današnji (kulturni) radnici_e dovedeni te ujedno nastojati ponuditi neka razmatranja o oblicima otpora koje pružaju pojedinci_ke i kolektivi.

Program je podijeljen u dva bloka posvećena raščlambi procesa prekarizacije koji je oblikovan klasnim, rodnim i drugim osima društvene marginalizacije. Prvi će se blok baviti prekarnošću i radničkim organiziranjem uz predavanja teoretičarki kulture Ewe Majewske i Katje Praznik, dok se u drugome objedinjuju mikro i makro perspektive specifičnih sfera intelektualnog i kulturnog rada, a uključuje izlaganja istraživača_ica Lee Horvat i Marija Kikaša. Diskusiju nakon predavanja moderirat će kustosica i kulturna radnica Barbara Gregov.

Seminar će se održati 5. i 7. prosinca u 18 sati, na engleskom jeziku i na platformi Zoom. Kako biste dobili Zoom ID i lozinku, pošaljite prijavu na mail

 

Program


 

Ponedjeljak, 5. prosinca 2022.

18.00 – 18.45: Ewa Majewska: Rod i prekarnost u izvanrednim okolnostima. Vodič za zbunjene.

19.00 – 19.40: Katja Praznik: Suprotstavljanje eksploataciji umjetničkoga rada s gledišta feminističkog radničkog organiziranja

19.40 – 20.10: diskusija s predavačicama

 

Srijeda, 7. prosinca 2022.

18.00 – 18.45: Lea Horvat: Razmišljati s prekidima

18.45 – 19.00: diskusija s predavačicom

19.00 – 19.45: Mario Kikaš: Odbjegla proizvodnja: globalna podjela rada u filmskoj industriji

19.45 pm – 20.00: diskusija s predavačem

 

Ewa Majewska: Rod i prekarnost u izvanrednim okolnostima. Vodič za zbunjene.

Procesi prekarizacije, koji primarno nastaju nakon okretanja prema neoliberalnom kapitalizmu, naglo se intenziviraju u razdoblju izvanrednih okolnosti. Prekarnost – rodno i rasno obilježeno iskustvo nesigurnosti, nevidljivog i marginaliziranog rada, iskorištavanog od strane države i korporativnoga kapitala u procesu akumulacije viška vrijednosti, bitno se produbljuje nakon uspostave fašističke vladavine. Fašističke tendencije današnjih desničarskih vlada te rasističkih i antirodnih pokreta pružaju zakonske okvire, kao i ideološko opravdanje za snažniju eksternalizaciju afektivnoga rada i rada u području skrbi na one koji su već društveno isključeni i marginalizirani – žene, LGBTQ+ osobe, migrante_kinje i izbjeglice, kao i siromašne osobe. U takvim uvjetima dohodovne razlike samo rastu, čime se dodatno pospješuje zaoštravanje klasnih podjela. U neoliberalizmu uočavamo radikalni povratak tradicionalnih rodnih uloga i modela. Ovo će predavanje prikazati neke opće tendencije prekarnosti u izvanrednim okolnostima, a ujedno pružiti i smjernice za pružanje otpora kakav se razvija u različitim dijelovima današnjih društava.

Ewa Majewska feministička je teoretičarka kulture iz Varšave. Predavala je na UDK u Berlinu, sveučilištima u Varšavi i Krakovu; bila je gostujuća predavačica na sveučilištu Berkeley u Kaliforniji; berlinskom ICI-u i bečkom IWM-u. Objavila je Feminist Antifascism. Counterpublics of the Common (Verso, 2021.) i pet drugih knjiga, te mnogobrojne članke i eseje u časopisima i zbornicima, uključujući e-flux, Signs, Third Text, Journal of Utopian Studies i Jacobin. Njezino je istraživanje usmjereno na arhivistiku, dijalektiku slabih; feminističku kritičku teoriju i antifašizam. Sukustosica je izložbe radova Mariole Przyjemske u galeriji Zachęta u Varšavi (2022. - 2023.). Trenutačno radi na Sveučilištu društvenih i humanističkih znanosti u Varšavi na projektu Public against their will. The production of subjects in the archives of Hiacynt Action. 

__________


Katja Praznik: Suprotstavljanje eksploataciji umjetničkoga rada s gledišta feminističkog radničkog organiziranja

Ovo se izlaganje temelji na marksističkom feminističkom pristupu problemima nevidljivog, esencijaliziranoga rada, koji uključuje i umjetnički rad, kako bi se ispitali mehanizmi koji pokreću njegovu kontinuiranu eksploataciju. Zašto moramo odvajati umjetnost od ideja o radu i radničkog organiziranja? Što radnici_e u području umjetnosti mogu izgubiti kritičkim pristupom pojmovima kreativnosti i modelima naknade temeljenima na zaslugama? Trebamo li o kreativnosti razmišljati i kao o obliku rada koji zahtijeva radne standarde? Suprotstavljajući se sveprisutnoj ideologiji kreativnosti i umjetnika_ce kao oglednog primjera neoliberalnog radnika_ce koji svoju uspješnost gradi na slobodi, samodostatnosti i autonomiji, ovo će izlaganje pokazati zašto je oslanjanje na individualizirane pojmove kreativnog izražavanja kontraproduktivno za radničko organiziranje u umjetnosti i kreativnom sektoru. Prikazujući kritiku poimanja čovjeka kao poduzeća i trenutačnu transformaciju radnih odnosa, razmotrit ćemo zašto se radi o pogrešnim tumačenjima položaja umjetnika/ca u klasnim odnosima i društvenom procesu proizvodnje.

Katja Praznik autorica je knjiga Art Work: Invisible Labor and the Legacy of Yugoslav Socialism (University of Toronto Press, 2021.) i The Paradox of Unpaid Artistic Labor: Autonomy of Art, the Avant-Garde and Cultural Policy in the Transition to Post- Socialism (Založba Sophia, 2016.). Izvanredna je profesorica na Sveučilištu u Buffalu na Programu za umjetnički menadžment te Odjelu za globalne rodne studije i studije seksualnosti. Prije preseljenja u SAD radila je kao freelancerica na slovenskoj nezavisnoj umjetničkoj sceni. Bila je glavna urednica časopisa Maska, dramaturginja u području plesa, te se aktivno angažirala u nastojanjima za poboljšanje radnih uvjeta umjetničkih radnika_ca u Društvu Asociacija. Živi između Buffala, New Yorka i Ljubljane, a trenutačno je uključena u organiziranje radnika_ca u području umjetnosti u Sloveniji kao jedna od osnivačica i članica radničkog odbora nedavno utemeljenog sindikata Zasuk koji okuplja radnike_ce u području umjetnosti i kreativnog rada.

__________

 

Lea Horvat: Razmišljati s prekidima

Navikli smo razmišljati o intelektualnome radu kao o dugotrajnom postupku koji zahtijeva našu punu pozornost. U tom konvencionalnom, patrijarhalnom shvaćanju intelektualnoga rada svaki bi prekid predstavljao neuspjeh ili nemarnost. Međutim, samo rijetki imaju povlasticu raditi s malim prekidima ili bez njih. Raspravljat ćemo o nizu prekida, od kojih su mnogi rodno obilježeni: o govornicama_icama prekidanima više "komentarom, nego pitanjem", kolizijama između rada skrbi i intelektualnog rada, "novo normalnim" stankama u financiranju u neoliberalnoj akademskoj zajednici, samoometanju, pravljenju stanki kako bismo se brinuli o sebi, i raskidanju veza s utabanim stazama institucionalne moći. Međutim, razlika između protoka i distrakcije nije uvijek bjelodana. Iskustva međuovisnosti mogu nam pomoći da razbistrimo naša promišljanja u potrazi za uključenošću i jednakošću. Skretanje s utabanih putanji i prekidanje posla mogu biti ključni za promjenu. Konačno, razmotrit ćemo i samu prirodu prekidâ; prekida li naš neuredan život posao, ili je obrnuto?

Lea Horvat poslijedoktorandica je i istraživačica na Odjelu za kulturnu povijest Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni. Trenutačno radi na svojem habilitacijskom projektu A Taste of Caffeinated Emancipation: Coffee, Cafés, and Gender in the Habsburg Empire. Studirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu, Beogradu i Berlinu. Doktorirala je povijest na Sveučilištu u Hamburgu. Njezin doktorski projekt A Cultural History of Mass Housing in (Post-)Socialist Yugoslavia poduprla je Njemačka zaklada za akademske stipendije. Bila je stipendistica na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, Sveučilištu u Leipzigu i Fakultetu za dizajn Državnog sveučilišta u Iowi. Suurednica je Krila, platforme za feministička čitanja popularne kulture. Njezina prva knjiga Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu: feministička čitanja ženske svakodnevice objavljena je 2020. godine.

__________


Mario Kikaš: Odbjegla proizvodnja: globalna podjela rada u filmskoj industriji

Izlaganje se bavi promjenama koje su u posljednjih nekoliko desetljeća na globalnoj razini utjecale na filmsku industriju, s naglaskom na teritorijalne promjene i njihove učinke na gospodarsku i društvenu organizaciju filmske produkcije u cijelom svijetu. Ovaj model dislokacije filmske industrije iz njezina povijesnog, gospodarskog i kulturnog središta, odnosno Hollywooda i njegovih produkcijskih studija, često se naziva "odbjeglom produkcijom" (eng. runaway production). Usporedbom različitih studija slučaja, Kikaš će prikazati promjene u filmskoj produkciji na makrorazini (konkurentnost među različitim nacionalnim državama i regijama, trgovinske politike, odnos između transnacionalnih korporacija i nacionalnih država), ali i na mikrorazini (uloga kooperanata u produkcijskome lancu, podjela rada na produkcijskim setovima te sindikalno udruživanje i zaštita radnih prava filmskih radnika_ca). Predavanje se temelji na interdisciplinarnom teorijskom aparatu ekonomske geografije, studijima filmske produkcije, političkoj ekonomiji i paradigmi globalnog robnog lanca.

Mario Kikaš slobodni je novinar i znanstveni novak u području kulturne sociologije na Sveučilištu Nord (Norveška). Njegova su istraživanja usmjerena na povijest kulturnih politika, političku ekonomiju kulturnih i medijskih industrija te povijest radništva.

__________ 

Program će moderirati Barbara Gregov. Gregov je autorica, kustosica i kulturna radnica. Članica je kustoskog kolektiva koji vodi festival fotografije Organ Vida te programska koordinatorica u LGBTIQ organizaciji Zagreb Pride.

 

__________


Seminar je dio kurikuluma Kulturpunktove novinarske školice i Škole za suvremene kustoske i kritičko pisanje SCCA-Ljubljana, ali otvoren je i široj javnosti. 

Program nastaje uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova u sklopu projekta Svijet oko nas – Očuvanje prostora kritike.

Objavio/la hana [at] kulturpunkt.hr 28.11.2022

VEZANE VIJESTI

Seminar za kraj svijeta

Pripremila: Hana Sirovica
Načini na koji se "duhovi prošlosti" isprepliću sa sadašnjošću i zastrašujuća dinamika tehnologije koja se upotrebljava kao sredstvo kontrole dva su tematska fokusa Seminara.

Kritička dramaturgija

Pripremile: Hana Sirovica i Nina Gojić
Program SPID-a i Kulturpunkta istražuje probleme autorstva i dehijerarhizaciju modela umjetničkog i kritič(ars)kog stvaranja u filmu i izvedbenim umjetnostima.