Iako ćemo prethodnike vampirske proze naći još u 18. stoljeću, možemo reći da je suvremeni književni vampir iz groba ustao one iste noći kad su se u Vili Dodati pričale strašne priče, a iz toga nastao prvi roman suvremene znanstvene fantastike, Frankenstein Mary Shelley.

Drugi sudionik te večeri, John Polidori objavit će 1819. novelu The Vampyre, s naslovnim vampirom kao jedva prikrivenim lordom Byronom. Uz druge 19-stoljetne naslove, poput Le Fanuove Carmilla, vampir je nezadrživo provalio u opću svijest romanom Dracula Brama Stokera iz 1897, djelomično inspiriranim pravim rumunjskim silnikom.

Drakula će, naravno, u 20. stoljeću postati nezaobilazna filmska ikona, posebno u interpretacijama Bele Lugosija i Christophera Leeja. Ipak, novi, romantični vampir daje svoj prvi intervju 1976, u slavnom romanu Anne Rice. Osim bitnih promjena u interpretiranju vampira, s uspjehom serijala Anne Rice svjedočimo i velikom prodoru autorica u područje vampirske proze. Sve to, kao što znamo, konačno kulminira megapopularnim serijalom Sumrak Stephenie Meyer.

Postavlja se opravdano pitanje u čemu leži tolika privlačnost vampira kao likova, posebno među današnjim mladim naraštajima? Erotske konotacije vampirskog ugriza davno su utvrđene. Predstavlja li neumrli vampir čežnju za trajnom, neugaslom i stabilnom ljubavlju, nečim što se smatra sve rjeđim u ova vremena užurbane površnosti? Je li neumrli vampir simbol svladavanja onog najvećeg od svih strahova - straha od smrti? Ili on, na neki perverzno erotizirani način slavi smrt kao stanje?

Na tribini će se godti pobliže pozabaviti s vampirskom prozom od njenog nastanka do danas. Koji su razlozi tolike privlačnosti vampira zadnjih godina? Koja je publika prigrlila vampire i s njima se poistovjećuje? S kakvim se uspjehom vampirska književnost proširila u Hrvatskoj?

Tribinu osmišljava i vodi Aleksandar Žiljak, ilustrator, pisac i urednik časopisa UBIQ, a sudjeluje Milena Benini, autorica nekoliko eseja o fenomenu vampira u današnjem društvu.

Početak je u 19 sati.