Sistem operira kočnicama i crvenim zastavama | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Sistem operira kočnicama i crvenim zastavama

S Eminom Bužinkić, predsjednicom Savjeta za razvoj civilnog društva, razgovaramo o aktualnom položaju tog tijela.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Kao što je istaknuto na službenim stranicama Ureda za udruge, Savjet za razvoj civilnoga društva savjetodavno je tijelo, posrednik između Vlade i organizacija civilnoga društva. Djeluje na provođenju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje. Savjet za razvoj civilnoga društva jedno je od triju tijela koja osiguravaju institucionalnu infrastrukturu ovog sektora, uz Vladin ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. 

U travnju 2016. godine Vlada je Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću donijela političku odluku o drastičnom rezanju sredstava civilnom društvu. Nakon što su predsjednica i nekoliko članova Savjeta podnijeli ostavku, pokrenuta je inicijativa Za snažno civilno društvo! koja je akcijom urudžbiranja apela Vladi RH prikupila preko 430 potpisa organizacija civilnog društva iz čitave zemlje. Istovremeno ravnatelj Ureda za udruge daje ostavku na poziciju. Sustav institucionalne potpore civilnom društvu dolaskom Plenkovićeve Vlade navodno je krenuo u oporavak. Uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava za 2017. razvoju civilnog društva dodjeljeno je malo više sredstava, nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva, dok je Ured za udruge vršitelja dužnosti ravnatelja imao čak do svibnja 2018. 

Nova Strategija poticanja razvoja civilnog društva 2017-2021 bila je na javnoj raspravi do rujna 2017., i otada se nije dogodilo - ništa. U području "Institucionalni okvir za podršku razvoju civilnoga društva" navedene Strategije, ističe se potreba provođenja vanjskog vrednovanja postojećeg institucionalnog okvira te izrade i provođenja preporuka za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnoga društva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

O svemu tome razgovaramo s Eminom Bužinkić, predsjednicom Savjeta za razvoj civilnog društva.

 

KP: U 2016. svjedočili smo nevjerojatnom umanjivanju pozicije i važnosti Savjeta za razvoj civilnog društva, prvenstveno kod izglasavanja Uredbe o raspodjeli lutrijskih sredstava, ali i u drugim slučajevima. Za početak: u kakvom je danas položaju Savjet u odnosu na izvršnu vlast?

Situacija u kojoj se danas nalazi Savjet za razvoj civilnoga društva nije sasvim ista kao 2016., ali je neposredna posljedica stava kakav je naložio marginalizaciju i izolaciju Savjeta kada se radi o donošenju odluka o civilnome društvu. Postupak odcjepljivanja Savjeta od Vladinih odluka o civilnom društvu režiran je smjer sasvim jasne destabilizacije i postavljanja prepreka pred one aktere civilnoga društva koji koračaju ka sve otvorenijim i transparentnijim modelima odlučivanja, demokratsko-participativnim modelima upravljanja, zaštiti ljudskog dostojanstva i prava na izbor, artikulaciju kritičkoga spram Vladina djelovanja i slično.

Nakon više od godine i pol dana od početka mandata novog saziva Savjeta, a u usporedbi s dva saziva u kojima sam bila članica između 2006. i 2012. godine, zaključujem kako ne samo da ne postoji institucionalni mehanizam koji bi poticao aktivan savjetodavni rad 37 članova/ica, nego je Savjet gurnut u sistem koji operira kočnicama i crvenim zastavama. Primjerice, niti ovogodišnja Uredba o raspodjeli lutrijskih sredstava nije raspravljana niti joj je podrška izglasana u Savjetu bez obzira na ranije jasno postavljena načela participativnog i partnerskog. Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva još uvijek nije usvojena unatoč opetovanom traženju da se ista stavi na dnevni red Vlade. Informacije o provedbi ESF-a, a osobito njegovih financijskih aspekata mjesecima su se držale podalje očiju i ušiju Savjeta te su neke od tih informacija tek nedavno podijeljene.

Na primjeru Strategije kao i na primjeru upravljanja natječajima ESF-a, jasno se vidi koliku važnost aktualna vlast pridaje civilnome društvu. Sasvim je jasno kako će ulogu Savjeta treba redefinirati i snažnije institucionalizirati njegove zadaće kako bi se mijenjajuća postava Vladinih predstavnika/ica ozbiljno pripremala i uzimala u obzir rasprave i odluke Savjeta. 

KP: Kako danas funkcionira odnos između tri stupa institucionalne podrške sektoru: Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ureda za udruge Vlade RH i Savjeta?

Čini mi se kako je spomenuta situacija 2016., a koja se nastavila i godinama poslije, utjecala na međusobne odnose između ovih triju institucija te narušila povjerenje i suradnju kakva je postojala ranije. Ulaskom u Savjet u prvoj polovici 2017. godine bilo mi je jasno kako će se tenzije oslikavati u redovitom radu Savjeta i preslikavati na inicijative koje će uključivati sva tri tijela. U konačnici, jasno je kako su sva tri tijela u ovoj ili onoj mjeri na meti političkih utjecaja koji nisu konstruktivni i stabilizirajući za današnju situaciju.

Moje je profesionalno stajalište da Zaklada, Ured i Savjet trebaju imati mnogo jaču vezu i skupno se zalagati za kvalitetniji i inkluzivniji pristup civilnome društvu, za onaj pristup koji će osnaživati aktere civilnoga društva koji nedvosmisleno unaprjeđuju stanje demokracije, vladavine prava, nekoruptivnog načina javnog djelovanja i transparentnog upravljanja te onaj pristup koji će težiti dekriminalizirati rad civilnoga društva i utjecati na stvaranje pozitivnog ozračja u javnosti za djelovanje civilnih aktera. Imamo još otprilike godinu i pol dana vremena u ovome mandatu da unaprijedimo odnose i činimo ono sto je potrebno i ono sto je kritički zamah u odnosu na sadašnje stanje. 

KP: Strategija poticanja razvoja civilnog društva za period 2017-2021 još uvijek nije izglasana, iako je rasprava o njoj završena prije dvije godine. Možeš li nas uputiti u proces njenog donošenja, koliko je Savjet imao utjecaja na njega te što se trenutno događa sa Strategijom?

Točno je kako Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva nije donesena već gotovo puno dvije godine. Tekst Strategije prošao je kroz postupak javnog savjetovanja i očitovanja tijela državne uprave, izuzev jednoga, nakon sto je golema radna skupina izradila prijedlog teksta. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je dugo oklijevalo poslati svoje očitovanje. Iako smo neformalno saznali da je očitovanje ovoga ministarstva stiglo u Ured za udruge, nismo imali prilike dobiti službenu informaciju niti vidjeti tekst očitovanja ovoga tijela.

Zatražila sam uvid u očitovanja TDU-a na tekst Strategije i vjerujem da će mi ih Ured za udruge dostaviti u dogledno vrijeme. Trenutno smo u procesu rasprave između Ureda i Savjeta o prijedlogu Ureda da se organizira sastanak na kojemu bi se ažurirao tekst Strategije s obzirom na to da je prošlo mnogo vremena. Ažurirani bi tekst išao od 2019. do 2021. Prijedlog nije jednostavno podržati jer bi ažuriranje teksta moglo odgoditi usvajanje Strategije na još nekoliko mjeseci s obzirom na to da bi sadržajne izmjene u tekstu morale ponovno ići u postupak javnog savjetovanja i očitovanja tijela državne uprave. 

KP: Savjet za razvoj civilnog društva također je ili bi trebao biti važan akter u programiranju i osmišljavanju Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj. Što možemo očekivati za civilno društvo i od civilnog društva s obzirom na dosadašnju provedbu natječaja iz fonda i približavanje roka programiranja novog?

Posljednjih smo godinu i pol dana u Savjetu doista imali fokus na temi upravljanja Operativnim programom "Učinkoviti ljudski potencijali" i provedbom Europskog socijalnog fonda. Izrazili smo zabrinutost povodom nekoliko strukturnih problema: kašnjenje operacija i potencijalni gubitak financijskih sredstava (veliki broj natječaja je odgođen), loša kvaliteta pripreme natječaja, smanjenje natječajnih sredstava, promjena kriterija operacija, te nedostatak informacija o vremenu i proceduri revizije programa. Pored toga, informacije o stanju fondova razmatraju se na zatvorenim sjednicama Vlade te se drže tajnima u uskom krugu suradnika bezrazložno.

Sve ovo je suprotno Nacionalnom planu reformi iz 2017. gdje je sama Vlada istaknula kao problem preveliku administraciju u prijavi i provedbi EU projekata i kao cilj postavila olakšavanje procedura. Nije li svrha povećati broj prijava na natječaje i bolje iskorištavanje fondova? Još sredinom 2017. smo pozvali Vladu Republike Hrvatske da tematske rasprave o europskim fondovima učini javnima i transparentnima. Osim toga, pozvali smo i sva TDU da objave Sažetke za građane o korištenju europskih fondova, partikularno ESF-a za 2015. i 2016. godinu i to do sada ugovorenim operacijama, projektima i sredstvima ESF-a. Tražili smo i godišnji izvještaj Odbora za praćenje krajem godine i plan realizacije ESF-a u narednom razdoblju. Moram li spomenuti da godinu i pol dana nismo dobili odgovor na tražene zahtjeve izuzev sažete usmene informacije o nekim od pitanja vezanih uz provedbu i reviziju ESF-a na posljednjoj sjednici Savjeta. 

S obzirom na to da se približava rok novom programiranju, ključnim smatram da MRMS i Vlada RH osiguraju sljedeće korake: usvoje Nacionalnu strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, korigiraju sve loše i nedostatne prakse vezane uz provedbu natječaja ESF-a, unaprijede efikasnost rada Nacionalnog odbora za praćenje i položaj članova/ica iz redova civilnoga društva u tome tijelu, objave sve izvještaje Odbora za praćenje te unaprijed, pazeći na principe participativnosti, uključivosti i partnerstva, pripreme konzultativni proces programiranja.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 23.01.2019

VEZANE VIJESTI

Ne ponovila se 2016. godina

Piše: Matija Mrakovčić
Ured za udruge otvorio je savjetovanje o Nacrtu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine.

Vlada i dalje ne ulaže u vlastite strategije

Piše: Matija Mrakovčić
Iako prvi pogled na prijedlog uredbe o raspodjeli lutrijskih sredstava organizacijama civilnog društva za 2018. godinu upućuje na pozitivan kontinuitet, tomu ipak nije tako.

Institucionalna paraliza

Piše: Antonija Letinić

Inicijativa Za snažno civilno društvo! urudžbirala je Vladi RH apel za očuvanje hrvatskog modela podrške razvoju civilnog društva.