Sjećanje na zvuk | kulturpunkt

Sjećanje na zvuk

Osnaženi novim tehnologijama digitalne distribucije, audio formati posljednjih godina doživljavaju globalnu renesansu, dok u domaćem kontekstu njihov potencijal mahom ostaje neiskorišten.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: John Baldessari, Beethoven's Trumpet (with Ear) / Flickr

"Dame i gospodo, prekidamo naš glazbeni program zbog izvanrednih vijesti Intercontinental Radio Newsa. U sedam sati i četrdeset minuta, prema središnjem vremenu, profesor Farell s opservatorija Mount Jennings uočio je nekoliko eksplozija zapaljivog plina koje su se u pravilnim razmacima pojavile na Marsu. Spektroskop je pokazao da se radi o eksploziji vodika koja se iznimnom brzinom kreće prema Zemlji." Ovim je riječima prije točno osamdeset godina, dan uoči Noći vještica, na CBS-ovoj radio postaji započelo emitiranje adaptacije Rata svjetova  Herberta Georgea Wellsa, u režiji mladog i još relativno nepoznatog Orsona Wellesa. Adaptacija u kojoj je invazija s Marsa pomaknuta u suvremenu Ameriku ušla je u legendu – preuveličanu, kakve legende obično i jesu – zbog panike koju je izazvala među slušateljima, ostajući do danas primjer kojim se ilustrira domet maštovitih zvučnih slika. Primjer kojeg se u vremenu kada je radio kao medij sveden na sveprisutni pozadinski šum posebno vrijedno prisjetiti. 

No današnja jednoobraznost sadržaja tradicionalnih radijskih postaja ne znači i manjak interesa za sam medij. Osnaženi novim tehnologijama digitalne distribucije, audio formati posljednjih godina doživljavaju globalnu renesansu – od inovativnih i raznorodnih podcasta do nepreglednog umnažanja platformi "zvučnih knjižnica" – potvrđujući iznova potencijal koji ovaj medij ima u strukturiranju našeg informativnog i kulturnog iskustva. O popularnosti audio formata ponajviše se, ipak, govori kroz optiku ekonomske isplativosti, pa tako Udruženje američkih izdavača iznosi podatak o prošlogodišnjem 30 postotnom porastu kupovine audio knjiga, ostvarenom unatoč generalnom podbačaju u prihodima izdavača u 2017. godini. Uz komercijalno najuspješniju platformu Audible, riznicu besplatnih književnih klasika u audio formatu nudi stranica Open Culture, dok jedan od zanimljivijih projekata predstavlja LibriVox čiji sadržaj u potpunosti kreiraju volonteri – u slobodnom odabiru tekstova i njihovih interpretacija, koje često znaju biti potpuno izmještene, ali ne nužno i "pogrešne". 

Domaći izdavači dosad uglavnom nisu koristili potencijal ovih formata, dok recentni pokušaji afirmiranja audio knjige dolaze kroz inovativne prakse s nezavisne kulturne scene. Tako je u sklopu ovogodišnjeg izdanja Plana za bijeg u formi malih radiofonijskih izvedbi uživo predstavljen novi projekt Čuj ovu knjigu, kojim je radiofonijski teatar pod vodstvom Pavlice Bajsić Brazzoduro najavio "početak borbe za audio knjigu". Ozvučenje knjiga nastavak je dugogodišnjeg njegovanja kulture slušanja RadioTeatra, nastalog "pod krovom" interdisciplinarne Multimedijalne kolibe, čiji je program fokusiran upravo na radiofoniju u susretu s drugim umjetničkim praksama. "Projekt Čuj ovu knjigu spaja iskustvo rada na radiju i radija u kazalištu", pojašnjava voditeljica projekta, a nastao je kroz program poticanja razvoja publike Ministarstva kulture, u kojem je zamišljeno da objavljivanje kvalitetnih romana prate i male radiofonijske izvedbe uživo po knjižnicama i mjestima diljem Hrvatske, kroz koje će pokušati "nagovoriti" ljude da slušaju knjige.

Za prva dva izdanja odabrani su Ljubavni roman Ivane Sajko i Sjećanje šume Damira Karakaša, romani koji su, kako kaže, svaki na svoj način obilježili ovo vrijeme, a u međusobnom odnosu nalaze se na dijametralno suprotnim estetskim pozicijama. Ta suprotnost može se iščitati i iz pristupa njihovu ozvučenju – dok je Sjećanje šume u izvedbi Živka Anočića snimano u eksterijerima koji živo oslikavaju ličku atmosferu, nabijenost i snaga Ljubavnog romana "ogoljena" je u samim glasovima Marije Šegvić i Igora Kovača. Bajsić Brazzoduro ističe kako je riječ o već poznatom formatu, koji kod nas nije zapravo zaživio, iako današnji način života i mogućnosti digitalne distribucije upravo pogoduju slušanju knjige. "No ne radi se samo o tome da time želimo ljudima pomoći da u današnjem tempu, kad je sjesti i čitati postao luksuz, ipak 'konzumiraju' knjigu", dodaje, "nego želimo i vratiti zaboravljenu emociju slušanja glasa koji nam priča. To je različit doživljaj od samog čitanja kojeg vezujemo uz najranije djetinjstvo".

A upravo je tradicija usmenog prenošenja priča u središtu projekta GMK u kojem su sudjelovala djeca predškolske i osnovnoškolske dobi te korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Medveščak, u kojem je pod vodstvom multimedijalne umjetnice Ane Kuzmanić nastala audio drama Glasnije! Govori glasnije!. Fokus projekta bio je na uspostavljanju dijaloga između dviju skupina, a realiziran je kroz radionicu čija je tema i struktura inspirirana slikovnicom Wilfrid Gordon McDonald Partidge koja se bavi pitanjem sjećanja. "Sjećanje je uvijek fluidno; uvijek ga nanovo konstruiramo ovisno o kontekstu, na neki način ga gradimo u svakom novom dijalogu. U ovom projektu format audio drame korišten je kao metoda uspostave dijaloga, a proces storytellinga i igranja uloga pomogao je u izgradnji novog kolektivnog dijaloga između te dvije skupine", pojašnjava Kuzmanić.

"U današnjem kontekstu u kojem smo bombardirani vizualnim sadržajima, audio drama je djeci pomalo spora i dosadna forma", priznaje. Ipak, dodaje kako postoji velika razlika između puke konzumacije sadržaja i aktivnog sudjelovanja u procesu stvaranja. "U samom procesu djeca su bila izrazito zainteresirana, kreativna, a fokus na zvuk bio im je jako inspirativan. S obzirom da osobe starije životne dobi ne mogu fizički popratiti dječju energiju, fokus na zvuk pomogao je da se svi mogu podjednako izraziti." Krajnji rezultat je ostao na razini nepretencioznog eksperimenta, snimljenog u samo sat vremena, kojeg Ana vidi "kao dokument druženja koji nije nužno namijenjen samo djeci".

Ovakvi projekti pokazuju da audio format, osnažen novim tehnološkim mogućnostima, nudi prilike za različite vrste izraza, čiji potencijal zasad nema nikakvog sustavnog okvira u kojem bi se mogao realizirati. Unatoč globalnoj popularnosti, u lokalnom kontekstu on i dalje ostaje na razini eksperimenta koji otvara nove mogućnosti imaginacije ili pak puni zamišljenu radijsku shemu kakva u aktualnom medijskom polju nasušno nedostaje. A kako bi taj imaginarni radio mogao izgledati, provjerite 9. studenog u zagrebačkoj Booksi, u eksperimentu slušanja knjige uživo.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 01.11.2018

VEZANE VIJESTI

Prostor susreta i zajedničkog stvaranja

Razgovarala: Ivana Pejić
Ususret obilježavanju pete godišnjice djelovanja Multimedijalne kolibe razgovarali smo s njezinim voditeljicama, Zrinkom Šimičić Mihanović i Pavlicom Bajsić Brazzoduro.

Demokratizacija komunikacije

Piše: Ivana Pejić

Kultura podcasta inovativna je, raznovrsna i nezavisna te simbolizira borbu za osvajanje prostora slobode govora izvan autoritativne strukture državnog radijskog monopola. 

Poznati zvukovi nove sredine

Audio rječnik koji ujedinjuje perzijski, arapski i hrvatski jezik spontani je ishod dvodnevnog kružoka organiziranog za djecu migrante.