Slijepa pjega grada | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Slijepa pjega grada

Zagreb je dobio još jedan trg, ali nije dobio još jedan javni prostor.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: [BLOK]

Na novostvorenom zagrebačkom trgu, takozvanom trgu Europe, na Međunarodni dan izbjeglica, 20. lipnja, trebala je biti postavljena foto-instalacija Davora Konjikušića Trg Europe: Slijepa pjega, u okviru UrbanFestivala 13: Natrag na trg!. Portrete migranata Konjikušić je uokvirio crvenim i žutim linijama preuzetim iz službene šablone za izradu fotografije za biometrijsku putovnicu, koju većina fotografiranih vjerovatno nikad neće posjedovati, s idejom da ih postavi upravo na Trgu, sučelice zgradi Europske komisije u Hrvatskoj.

Međutim, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstva, komunalne poslove i promet odbio je UrbanFestivalu izdati dozvolu za postavljanje, pod izlikom da je prostor predviđen za gradske manifestacije odnosno da je prostor trga još uvijek gradilište. Iako je UrbanFestival na neki način gradska manifestacija jer ju Gradski ured za kulturu financira od 2001. godine, iako gradilište zauzima samo trećinu novog prostora, iako je na jugozapadnoj strani trga već postavljena terasa kafića, iako je Grad izdao dozvoli Europskoj komisiji da organizira proslavu Dana Europe 9. svibnja, povjerenstvo Grada 23. svibnja donijelo je zaključak da se udruzi [BLOK] - Lokalnoj bazi za osvježavanje kulture ne dodjeljuje javna površina u svrhu realizacije umjetničkog projekta Davora Konjikušića.

"Stoga je jasno da je Zagreb možda dobio jedan novi trg, ali ne i novi javni prostor - ovo je ekskluzivan prostor namijenjen političkim i ekonomskim elitama - Europskoj komisiji i stanarima luksuznih stanova koji se nalaze u ostatku Ban centra. Na ovom trgu nema prostora za deprivilegirane - u ovom slučaju to su migranti, u drugom slučaju bit će siromašni, nezaposleni, nezbrinuti, bolesni", rekla je na tiskovnoj konferenciji Ana Kutleša koja s Ivanom Hanaček kurira UrbanFestival. Na trgu Europe nema mjesta ni za umjetnost, stoga je konferencija završena zajedničkom intervencijom [BLOK]-a i Centra za mirovne studije u kojoj je trgom prosuto 671 papirnata kuglica koja simbolizira 671 dan koliko traje jedan od najdužih postupaka čekanja rješenja zahtjeva za azil. 

Od stupanja na snagu Zakona o azilu, 1. srpnja 2004. godine, u Republici Hrvatskoj azil je zatražila 4401 osoba. Od toga je tek 117 njih ostvarilo status izbjeglice, što kroz status azila, što kroz status supsidijarne zaštite. Prema Zakonu o azilu, izbjeglice imaju pravo na: boravak, smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i drugo. Unatoč zajamčenim pravima, mnoge izbjeglice danas ne ostvaruju mnoga od tih temeljnih prava. Restriktivne politike azila i nevoljkost političkih institucija kontinuirano prozvode otežanu integraciju s kojom se izbjeglice suočavaju u svakodnevnom životu. Portreti Davora Konjikušića izmješteni su na sedam lokacija u gradskom centru, na Trgu bana Jelačića, na Savskoj cesti kod SC-a, u prolazu Kaptol/Dolac, na Gornjem gradu kod uspinjače, u Varšavskoj te na križanju Šoštarićeve i Draškovićeve, a mogu se vidjeti do 23. lipnja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 20.06.2014