Sloboda zvuka | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Sloboda zvuka

Stota godišnjica rođenja avangardnog kompozitora, teoretičara, pisca i umjetnika John Cagea obilježena je ove godine diljem svijeta.

Velika studijska izložba naslovljena Sloboda zvuka. John Cage iza Željezne zavjese koja se bavi Cageovim uticajem na umjetnost u zemljama centralne i istočne Europe otvara se ovih dana u Muzeju Ludwig u Budimpešti, a na kojoj će biti izložena i djela Tomislava Gotovca, Sanje Iveković, Ivana Ladislava Galete, Marijana Jevšovara i Ive Gattina.  

Tijekom svoje karijere Cage je nastupao i predavao po cijelom svijetu. Posjetom zemljama koje su nekada bile iza tzv. "željezne zavjese" i nastupima, na primjer na Muzičkom biennale Zagreb (1963.) ili na festivalu Varšavske jeseni (1964.) imao je veliki utjecaj ne samo na skladatelja već i na mnoge tada mlade umjetnike. Kustosica izložbe Katalin Székely posebnu je pažnju posvetila Cageovim istočnoeuropskim putovanjima i vezama s lokalnim umjetničkim scenama. Kroz djela suvremenih umjetnika iz zemalja srednje i istočne Europe prikazan je njegov značaj u kreiranju suvremene likovne scene. John Cage je oduvijek bio važna referentna točka umjetnicima koji dovode u pitanje tradicionalni pojam autorstva i stari koncept umjetničkog djela i koji odlučno odbijaju utjecaj službene politike u ograničenju umjetničke slobode.

Prisutnost Johna Cagea u Hrvatskoj neraskidivo je vezana za Muzički Biennale Zagreb, internacionalni festival koji je 1961. godine utemeljio kompozitor Milko Kelemen. Već na prvom biennalu Ensemble für Neue Musik iz Kölna pod ravnanjem Mauricija Kagela i solistom Davidom Tudorom izvodi Cageov Koncert za klavir. Na drugom bijenalu 1963. godine na danas povijesnom Noćnom koncertu eksperimentalne muzike u Dvorani Istra John Cage je osobno dirigirao izvedbom svojih djela Atlas Eclipticalis i Zimska muzika. Taj koncert i Cageov boravak u Zagrebu predstavljaju jedan od ključnih događaja važnih za internacionalizaciju do tada relativno zatvorene kulture. Iz kasnijih izjava i intervjua poznato je da je Tomislav Gotovac prisustvovao koncertu. Prilikom boravka u Zagrebu Cage je posjetio atelje slikara Marijana Jevšovara kojom prilikom je komentirao njegovo djelo Siva površina. Jedno veče Cage je, zajedno s većom grupom muzičara, plesača i umjetnika, proveo na zabavi u ateljeu slikara Ive Gattina. Više od dva desetljeća kasnije Cage je ponovo boravio u Zagrebu prigodom svjetske praizvedbe njegovog djela A Collection of Rocks na 14. Muzičkom bijenalu 1985. godine. 

Na izložbi je predstavljen rad nekoliko hrvatskih umjetnica i umjetnika. Za slikarski opus Ive Gattina i Marijana Jevšovara.karakteristično je istraživanje graničnih fenomena u slikarskom mediju, redukcija boje u monokromnu površinu i težnja prema anti-slici, a time i bliskost s tišinom u djelima Johna Cagea. Tomislav Gotovac je u filmu Prije podne jednog fauna (1963.) strogo strukturirao odnos kamere, slike na ekranu i zvučne podloge koju u formi "ready-madea" preuzima iz filmova Jean-Luca Godarda i Georgea Pala, dok je u središnjem bloku film ostavio bez zvuka. Akcija 100 (Fučkanje) je zvučno-scensko djelo izvedeno u centru Zagreba u okviru Muzičkog bijenala 1979. godine prema Gotovčevoj partituri i uz pomoć 100 izvođača, a završeno je u umjetnikovim skidanjem i intervencijom milicije. Izložena djela Sanje Iveković i Ivana Ladislava Galete ukazuju na različite mogućnosti upotrebe zvuka u kreativnom procesu i duboko ukorjenjenu prisutnost Cageove teorije i praksi u radu suvremenih umjetnika. 

Djala hrvatskih umjetnika za ovu izložbu posudili su sami autori, Muzej suvremene umjetnosti, Zbirka Filip Trade, Sarah Gotovac i obitelj Ive Gattina. Prikazivanje filmova Tomislava Gotovca realizirano je u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac i Hrvatskim filmskim savezom.

U radu internacionalnog savjetodavnog odbora izložbe sudjelovalo je više stručnjaka, među kojima i akademik Nikša Gligo, muzikolog i Darko Šimičić, istraživač u Institutu Tomislav Gotovac, Zagreb.

Izložba je otvorena od 22. studenog 2012. do 17. veljače 2013.

Izvor: Institut Tomislav Gotovac

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 22.11.2012