Snažnija uloga regulatora | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Snažnija uloga regulatora

Europska komisija predložila je nove inicijative u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM).

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Maciej Ratajski

Audiovizualna djelatnost jedan je od sektora koje obuhvaća Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital single market, DSM) Europske komisije. U njoj je najavljena revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMS) koja obuhvaća instrumente poput javnih subvencija, financijskih obaveza onih koji emitiraju sadržaje, oporezivanja kino-ulaznica, ugovora o koprodukciji. Na temelju ocjene Direktive iz 2010. godine, Europska komisija predložila je nove inicijative koje obuhvaćaju brigu o djeci i zaštitu od poticanja mržnje za sve građane, snažniju ulogu regulatora audiovizualnih djelatnosti, jačanje europske kreativnosti te veću fleksibilnost televizija.

Platforme koje organiziraju i označuju veliku količinu videa morat će maloljetnike zaštititi od štetnih sadržaja (pornografija i nasilje), a sve građane od poticanja mržnje. Detaljne mjere uključuju provjeru dobi, sustave roditeljskog nadzora te mehanizme kojima korisnici prijavljuju i označuju štetan sadržaj. Kako bi te mjere bile dugotrajne i učinkovite, Komisija će sve platforme za dijeljenje videosadržaja pozvati u Savez za bolju zaštitu maloljetnika na internetu, kako bi se pripremio kodeks ponašanja za to područje. Umjesto oslanjanja na samoregulaciju nacionalni regulatori audiovizualnih djelatnosti imat će ovlasti za provedbu pravila, a ovisno o nacionalnom zakonodavstvu to će moći dovesti i do novčane kazne.

Nova će Direktiva zajamčiti da regulatorna tijela, neovisna o vladama i industriji, najbolje obavljaju svoju dužnost - osigurat će da audiovizualni mediji djeluju u interesu gledatelja. Uloga Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) u kojoj je svih 28 nacionalnih regulatora audiovizualnih djelatnosti, bit će utvrđena zakonodavstvom EU-a. ERGA će ocjenjivati koregulatorne kodekse ponašanja i savjetovati Europsku komisiju.

Europske televizijske kuće trenutačno ulažu oko 20 posto svojih prihoda u izvorni sadržaj, a pružatelji usluga na zahtjev manje od 1 posto. Komisija želi da televizijske kuće i dalje polovinu vremena objavljivanja dodjeljuju europskim djelima, a obvezat će i pružatelje usluga na zahtjev da u svojem katalogu europskim sadržajima osiguraju udio od najmanje 20 posto. Prijedlogom se dodatno objašnjava kako države članice mogu od pružatelja usluga na zahtjev u svojoj zemlji zatražiti da financijski podupru europska djela.

Revidirana Direktiva daje radiotelevizijskim kućama veću fleksibilnost u odnosu na odabir trenutka emitiranja reklama - ostaje ukupno ograničenje od 20 posto vremena emitiranja od 7 do 23 sata, ali umjesto sadašnjih 12 minuta po satu, radiotelevizije mogu slobodnije birati kada će tijekom dana emitirati reklame. Radiotelevizijama i pružateljima usluga na zahtjev pružit će se i veća fleksibilnost pri upotrebi plasmana proizvoda i sponzorstva, a da gledatelji ipak budu informirani.

Komisija je osmislila ovakav pristup radi rješavanja problema koje su prijavili sudionici u javnoj raspravi tijekom jednogodišnje ocjene platformi. Predložene mjere rezultat su niza inicijativa za digitalizaciju europske industrije, prijedloga o autorskom pravu i digitalnim ugovorima te nacrta odluke o koordinaciji spektra. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta obuhvaća 16 ključnih inicijativa koje će biti predstavljene do kraja ove godine.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 01.06.2016

VEZANE VIJESTI

Revizija ekskluzivnosti

Piše: Matija Mrakovčić
Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) Europske komisije mogla bi otvoriti prostor daljnje deregulacije nacionalnih kulturnih i ekonomskih politika.

Regulacija važnih resursa

Piše: Matija Mrakovčić
Norveška je najavila potpuno prebacivanje s FM-a na digitalno emitiranje, dok isti prijedlog u Švedskoj i Finskoj nije dobio potporu građana. O radijskom spektru "brine" i Europska komisija.

Dužnost je većine zaštititi manjine

Piše: Matija Mrakovčić
Vijeće za elektroničke medije objavilo je priopćenje kojim detaljno objašnjava što se može smatrati govorom mržnje.