Snovi o nedovršenoj budućnosti | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Snovi o nedovršenoj budućnosti

Izbor iz tjedna u medijima: od Betonskih spavača, preko prodaje Končara, do Muhammada Alija i novih avantura u elektroakustici.

Piše: Vatroslav Miloš

Saša Ban, Nevenka Sablić i Maroje Mrduljaš, Betonski spavači, 2016.

Što se ovih dana dešava u hrvatskoj politici, tko točno koga poziva na odgovornost i kako će se sve to dalje razvijati neizvjesno je - ovisno o preferencijama, no ne i manje napeto - kao i ishodi utakmica nadolazećeg europskog prvenstva u nogometu. Doduše, iz nogometnih bismo statistika neke rezultate ipak ovdje mogli predvidjeti, ali kad bi i netko vrijedno bilježio poteze i rezultate aktualne vlade, sumnjam da bismo iz njih mogli išta iščitati. Sve u svemu, ne treba nas sve to ni previše čuditi; sve je to dio bizarnog političkog prostorno-vremenskog kontinuuma koji se rasprostire od hrvatske državne neovisnosti naovamo. "Nakon četvrt stoljeća združenog rada ubiremo plodove; jedan takav plod je ministar kulture Hasanbegović, drugi zavidni entuzijazam gđe. Markić", veli Dubravka Ugrešić i unatoč impresivnoj masi od četrdesetak tisuća ljudi na glavnom zagrebačkom trgu koja se opire tom beskonačnom procesu regresije - logika je uistinu neumoljiva. "Nelogično je da se moje ime pojavilo u kurikulumu, a dosada ga, gle, nije bilo!", dodaje Ugrešić, "Gđa. Markić je duboko u pravu, treba dovršiti posao, hrvatsku duhovnu obnovu. U smislu pune podrške gđi. Markić i njezinim brojnim suborcima, ja se ovim putem javno isključujem iz hrvatske književnosti. Ukoliko vidim svoje ime u bilo kakvom kurikulumu i bilo kakvom popisu, osim, dakako, onome za odstrel, bit ću primorana da reagiram sudskim putem".

Izvrstan podsjetnik na beskonačnu hrvatsku regresiju emitiran je prošloga tjedna na HRT-u, radnim danom od 17.30, kada su ga mogli gledati oni fleksibilnijeg radnog vremena ili eventualno onih 300 hiljada nezaposlenih. Dakako, ukoliko im u međuvremenu revna pravna služba javne televizije nije posredovanjem odvjetničkog ureda Hanžeković solidarno ovršila račune i prekinula program. Betonski spavači dokumentarna je serija u produkciji Hulahopa, režiji Saše Bana i po scenariju Nevenke Sablić i Maroja Mrduljaša, koji je strastveno odradio i posao istraživača i voditelja ovog putovanja kroz ruševine i proturječja nekog boljeg svijeta. Hotelski kompleks Haludovo Borisa Magaša, Vitićevi moteli uz Jadransku magistralu, lječilište za djecu oboljelu od plućnih bolesti u Krvavici kraj Makarske Rikarda Marasovića te hoteli Marina Lučica u Primoštenu Lovre Perkovića i Ambasador kraj Dubrovnika Petra Kušana, kojima je posvećena ova četverodijelna serija, nisu tek ostaci neke davno izgubljene civilizacije, ostaci nekog propalog "sovjetskog” projekta. "Kao što Betonski spavači upečatljivo pokazuju", piše Maša Grdešić za Muf, "ove zgrade nije priroda uzela natrag k sebi da bi nam još jednom održala lekciju o konačnosti i neminovnoj propasti ljudske vrste, već za nebrigu o njima i za njihovo uništenje postoje jasni politički i ekonomski razlozi". Za razliku od ovih vrijednih modernističkih kuća za ljude, serija je, srećom, dostupna na zahtjev.

Danas je nezamislivo sustavno promišljanje i planiranje koje je gradilo s idejom da gradi za sve, ne za dokone menadžere i lobiste, već za radnike i radnice poduzeća koja su bila središta zajednice i pokretala ekonomiju. Država je - odlukom donesenom na telefonskoj sjednici Vlade - svoj udio u Končaru, jednom o posljednjih takvih poduzeća, prodala za 515 milijuna kuna. Končar već desetljećima nije kompanija koja zapošljava 20 tisuća ljudi, od koje CERN naručuje dijelove za protonski ciklotron, koja udara temelje tehnološkom razvoju, a svaka je vlada od osamostaljenja Hrvatska činila sve da to nikada više ne bude. Ovdje vrijedi podsjetiti na odličnu priču Miroslava Pavičevića o povijesti Končara od svjetskog tehnološkog diva do gubitaša raskomadanog na 18 poduzeća. 

Kopanje po arhivskim policama isplatilo se Višeslavu Labošu. Nakon što je zajedno sa Željkom Luketićem priredio Electronic Jugoton: Synthetic Music From Yugoslavia 1964-1989, kompilaciju manje poznatog i dostupnog elektroničkog popa iz Jugotonove arhive, Laboš se posvetio radu na istraživanju elektroakustičkih eksperimenata u suvremenoj glazbi. Rezultat je kompilacija U potrazi za novim zvukom: 1956–1984 / Antologija elektroakustične glazbe hrvatskih skladatelja, zajedničko izdanje Multimedijalnog instituta i Croatia Recordsa, koja na jednom mjestu okuplja radove Ive Maleca, Milka Kelemena, Dubravka Detonija, Silvija Foretića, Igora Kuljerića i drugih ranih avanturista u području konkretne glazbe, manipulacije magnetofonskom vrpcom, nekonvencionalnog pristupa zvuku i novih skladateljskih metoda.       

Muhammada Alija, jednog od najžešćih političkih aktivista među sportašima, neumornog borca protiv rasizma i simbola borbe za prava siromašnih i obespravljenih establišment je, kako piše Dave Zirin, sveo na legendu, bezopasnu ikonu. U tekstu posvećenom Aliju, prilagođenom poglavlju iz njegove knjige What's My Name, Fool? Sports and Resistance in the United States i objavljenom na Jacobinu povodom šampionove smrti, Zirin piše kako je danas jedva što ostalo od “kontroverzne istine” o Aliju. A istina je da su ga prezirali srednjestrujaški mediji, da su ga progonile vlasti i da su ga istovremeno prkosno obožavali u cijelom svijetu i da njegova priča nije tek ideološki pacificirani televizijski snimak figure koja drhtavih ruku pali olimpijsku baklju. Bio je najveći, ali valja se prisjetiti i zašto.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 06.06.2016

VEZANE VIJESTI

Propali eksperiment Hrvatska

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od konačnog raspada sistema u HDZ-u i Mostu, preko otkrića Aristotelove grobnice, do neotkrivene irske avangarde i života u Idomeniju.

Tragikomedija bez kvoruma

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: Od rušenja ljudskih prava i kurikularne reforme, preko Kena Loacha i književne kritike, do astronomskih implikacija Sapfine poezije.

Za prava se i dalje vrijedi boriti

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od borbe za radnička prava, preko mogućnosti slobodne i dostupne znanosti, do radijskih ogleda posvećenih Pavementu i R.E.M.-u.