Socijalna su davanja ulaganje u budućnost | kulturpunkt

Vijesti Dokumentacija

<

Socijalna su davanja ulaganje u budućnost

Predstavljeni su rezultati istraživanja Geometar jednakosti provedenog u sklopu programa Ekonomsko-socijalna pravednost Centra za mirovne studije.

Piše: Martina Domladovac

FOT: Alan Cleaver Follow, Income tax

Maja Pleić i Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, 20. listopada u kinu Europa predstavile su rezultate istraživanja o nejednakosti u Hrvatskoj. Istraživanje Geometar jednakosti provedeno je u sklopu programa Ekonomsko-socijalna pravednost Centra za mirovne studije, a osim analize prikupljenih podataka, u idućem koraku obuhvatit će preporuke za smanjenje regionalnih razlika te razlika između određenih društvenih skupina.

Analizirani podaci pokazali su očekivane rezultate: Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska najprosperitetnije su županije u Hrvatskoj, s najvišom stopom zaposlenosti, primanjima i životnim standardom. Također, stariji građani skupina su izrazito ugrožena mogućnošću siromaštva, a gotovo jedna četvrtina kućanstava s jednom osobom iznad šezdeset pet godina ne može si priuštiti pravilnu prehranu, kao ni čak petnaest posto obitelji s troje ili više djece. Za više od pedeset posto stanovnika koji plaćaju punu najamninu, ona predstavlja preveliko opterećenje na njihove plaće, a samo trideset posto hrvatskih građana zarađuje više nego što troši, odnosno u mogućnosti je štedjeti. Zanimljivo je i da Hrvatska ima jednu od najvećih stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV), što znači da glavninu proračuna financiraju siromašni, umjesto na primjer poduzetnici ili viša klasa što bi se ostvarivalo višim porezima na dobit.

Prema podacima vidljivo je kako je obrazovanje mehanizam koji štiti od siromaštva, a sveučilišni centri pokrenuti i u manjim sredinama u kojima obrazovanje čine dostupnijim, imaju velik utjecaj na smanjivanje društvenih nejednakosti. Još jedan od indikatora socio-ekonomske razvijenosti je dostupnost vrtića. Pohađanje vrtića za djecu od treće do pete godine života ključno je za njihov kasniji uspjeh i trebalo bi biti pravo svakog djeteta, umjesto tek pogodnost roditelja, smatraju istraživačice. Dostupnost vrtića uvjetuje i mogućnost povratka roditelja na posao, a njihova cijena drastično varira. Manje općine manje mogu financijski sudjelovati u financiranju vrtića što znači da je i za roditelje cijena viša. Time se dolazi do začaranog kruga nepropusnosti u kojem roditelji iz ruralnih sredina imaju manje mogućnosti zaposlenja, veća nezaposlenost znači manje vrtića, a ta djeca kasnije imaju manje šanse u obrazovnom sustavu. 

Primanja građana u Zagrebu daleko su viša od ostatka Hrvatske, prvenstveno zato što glavni grad strukturom poslova privlači zanimanja visokog obrazovanja, a to u konačnici utječe na niži rizik od siromaštva, viši životni standard i ostale faktore. Kako bi se ublažile stope nejednakosti ovom problemu treba pristupiti na različite načine, a prije svega obnašatelji vlasti moraju razumjeti da su socijalna davanja, umjesto opterećenja proračuna, dugoročna ulaganja u budućnost, zaključeno je na raspravi.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 21.10.2016

VEZANE VIJESTI

Kultura i gradovi, kultura u gradovima

Piše: Matija Mrakovčić
Kulturna prava su temeljna prava pojedinca, kultura je uvjet održivog razvoja te alat za regeneraciju i razvoj europskih gradova.

Ministarstvo čeka samo sebe

Piše: Matija Mrakovčić
Što bi trebalo prethoditi čemu - veća podrška osposobljavanju nastavnika za provedbu kurikularne reforme ili početak njene provedbe?

Čarobnjaci odgojno-obrazovnog sustava

Piše: Matija Mrakovčić
Državni pedagoški standard ne poštuje se u predškolskom, kao ni u osnovnoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja.