Solidarnost kopni | kulturpunkt

Vijesti Teorija

<

Solidarnost kopni

Prvomajska škola u organizaciji Instituta za radničke studije u Ljubljani bit će posvećena traženju odgovora na pitanje: koje klase danas postoje na europskoj periferiji?

Piše: Matija Mrakovčić
  • A
  • +
  • -

Europska je periferija poprište intenzivnih klasnih borbi. S jedne se strane nalazi kompradorska buržoazija, paratizirajuća klasa lokalnih provoditelja odluka inozemnih financijskih institucija, poduprta ekstremističkim desnim pokretima. S druge je strane fragmentirana radna snaga uglavnom nesposobna za jedinstvenu političku akciju unatoč jednoglasnom protivljenju neoliberalnim politikama.

No, prije ukazivanja na vertikalnu dimenziju klasne borbe (rad vs. kapital), trebali bismo uzeti u obzir njenu horizontalnu dimenziju, konflikte i suprotnosti koji se događaju unutar eksploatatorske i eksploatirane socijalne grupacije. Naprimjer, iako su politike središnjih europskih političkih i financijskih institucija naizgled ujednačene, između i unutar najjačih europskih zemalja postoji strateško neslaganje. Neoliberalne politike stvaraju efekt podijeljenosti među socijalnim grupama koje trpe najteže posljedice politika štednje i restrikcija, a solidarnost kopni podjednako među sindikalno organiziranom radnom snagom, kao i među onom koja to nije. Grupacije rijetko prepoznaju zajedničke interese i temelj za ujednačenu akciju.

Stoga, promašeno je promatrati temeljni konflikt između rada i kapitala u svojoj čistoj formi, pojmove shvaćati fiksno, te na tome temeljiti političko djelovanje. Prvomajska škola u organizaciji Instituta za radničke studije u Ljubljani bit će posvećena traženju odgovora na pitanje: koje klase danas postoje na europskoj periferiji? Odgovor ne može biti čisto akademičan već će smjerati identificiranju najjačih i najslabijih poveznica konkretnih klasnih saveza koji reproduciraju status quo na račun radnika.

Na konferenciji od 30. travnja do 3. svibnja govore Guglielmo Carchedi, Joseph Choonara, Sašo Furlan, Jane Hardy, Ursula Huws, Andrea Jovanović, Stane Kavčič, Ognjen Kojanić, Anej Korsika, Marko Kostanić, Primož Krašovec, Dora Levačić, Marko Lovec, Goran Marković, Domagoj Mihaljević, Madlen Nikolova, Chris O’Kane, Florin Poenaru, Katja Praznik, Tibor Rutar, Anita Tolić, Kire Vasilev, Igor Vobič i Goran Đulić.

Više potražite ovdje.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 01.05.2014