Spašavanje otvorene znanosti | kulturpunkt

Spašavanje otvorene znanosti

Kako bi spriječili daljnju kolonizaciju znanja i očuvali naslijeđe Alexandre Elbakyan, online aktivisti odlučili su arhivirati i decentralizirati čitav sadržaj Sci-Huba.

Piše: Matko Vlahović
  • A
  • +
  • -

Početkom svibnja osnivačica Sci-Huba Aleksandra Elbakjan primila je email obavijest od Applea da je FBI 2019. godine zatražio i dobio pristup njezinom korisničkom računu. Detalji o tome kakvu je istragu FBI provodio ili još provodi nisu poznati. Elbakjan je navikla biti predmetom istraga – otkako je 2011. godine kao studentica u Kazahstanu pokrenula popularni "Pirate Bay za znanstvene članke", konstantna je meta raznih napada, blaćenja i tužbi. Ipak, zahvaljujući kompleksnom spletu međunarodnih okolnosti i razlika u pravnim sustavima, uspijeva svoj projekt održati na životu, a sebe na slobodi. Nove informacije o sumnjivom njuškanju američkog pravosuđa imaju i svijetlu stranu: potaknule su još jednu manifestaciju online aktivizma u njegovom najboljem izdanju.

Nije novost kako je Sci-Hub pod ogromnim pritiscima velikih izdavača – Elseviera, Wileyja, Springera i drugih – koji čine sve kako bi ga ugasili i zadržali svoju oligopolnu poziciju. To pokazuju događanja samo iz zadnjih nekoliko mjeseci: britanska je policija studentima poručila da ne pristupaju Sci-Hubu zbog opasnosti od krađe osobnih podataka, u nizu su zemalja internet provajderi filtrirali pristup stranici, a u Indiji se trenutno vodi tužba kojom izdavači žele blokirati pristup korisnicima. Ranije ove godine smo o Sci-Hubu pisali i na Kulturpunktu – Lujo Parežanin je komentirao neutemeljenu odluku Twittera da suspendira Sci-Hubov račun, a Luka Ostojić je besplatnu bazu znanstvenih radova analizirao u kontekstu teorije o zajedničkim dobrima. 

Najnoviji pritisak na Elbakjan od strane američkog pravosuđa bio je kap koja je prelila čašu. Zbog konstantne nesigurnosti opstanka Sci-Huba članovi Redditovog podforuma r/datahoarder organizirali su se radi arhiviranja cjelokupnog objavljenog sadržaja. Kontekstualizacije radi – na stranici je trenutno dostupno 86 milijuna znanstvenih članaka ili 77 terabajta podataka. 

Eventualni gubitak članaka bio bi veliki udarac globalnoj znanstvenoj zajednici. Poslovni model velikih izdavača temelji se na ograđivanju pristupa znanju – čija je proizvodnja većinom javno financirana – da bi potom taj pristup skupo naplaćivali sveučilištima koja to mogu priuštiti. Troškovi izdavača su pritom minimalni - ne plaćaju niti autore radova niti recenzente. Ako neka institucija ne može priuštiti pristup znanstvenim radovima, njezini su radnici efektivno isključeni iz akademske zajednice.

A kada čak i bogato sveučilište poput Harvarda tvrdi kako teško može priuštiti plaćanje pretplate, onda postaje očito kako se visoke rente odražavaju na siromašne dijelove svijeta. Sci-hub drži na životu ideal otvorene znanosti. Bez te potpore, iz akademske bi zajednice mnogi ostali isključeni – i to samo radi profita nekoliko parazitirajućih izdavača. Sci-Hub prema tome nije tek neka "piratska" stranica, već igra važnu strukturnu ulogu u omogućavanju uvjeta znanstvenog rada.

Upravo kako bi spriječili daljnju kolonizaciju znanja i očuvali naslijeđe Aleksandre Elbakjan, aktivisti s r/datahoardera odlučili su arhivirati i decentralizirati čitav sadržaj Sci-Huba. Okupljeni pod motom seed til you bleed, trenutno su u procesu prebacivanja Sci-Huba na p2p mrežu, na torrent protokol. Umjesto da su pohranjeni na nekolicini servera koji bi se mogli relativno lako ugasiti, znanstveni radovi će biti smješteni na mnogo većem broju računala, na hard diskovima aktivista s r/datahoardera i onih koji im se odluče pridružiti. Tako bi podaci, u slučaju da se Sci-Hub ugasi, trebali biti spašeni. 

Riječ je o krugu hacktivista koji su već izvodili slične projekte. Tijekom pandemije izradili su direktorij s besplatnim radovima o koronavirusu, također su napravili arhivu znanstvenih radova dostupnih na Libgenu - stranici sličnoj Sci-Hubu koja sadržava i besplatne knjige. Motivirani su željom da pomognu siromašnim znanstvenicama/ima širom svijeta. Pritom se ugledaju na aktivistkinje/te poput Elbakjan ili Aarona Swartza – aktivista koji je počinio samoubojstvo nakon što je bio osuđen na 35 godina zatvora zbog krađe znanstvenih članaka.

Kako ističu u objavi na Redditu, "ljudi poput Aleksandre Elbakjan odrekli bi se osobne slobode zbog tog jedinog cilja: oslobađanja znanja. Zbog toga je Elsevier Corp (RELX, tržišna kapitalizacija: 50 milijardi) želi ušutkati, želi je vidjeti u zatvoru i želi ugasiti Sci-Hub. Vrijeme je da Elsevieru i američkom pravosuđu pošaljemo jasniju poruku o sudbini Sci-Hub-a i otvorene znanosti: mi smo knjižnica, ne može nas se utišati, ne gasimo računala i mnogo nas je".

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matko [at] kulturpunkt.hr 31.05.2021

VEZANE VIJESTI

Varljivi zaštitnici demokracije

Piše: Lujo Parežanin
Twitterova odluka da blokira profil stranice Sci-Hub još jednom pokazuje da je moć korporacija ponajprije sistemska prepreka demokratizaciji i očuvanju javnih dobara.

Piratski, brižno, neposlušno

Piše: Hana Sirovica

Logika dijeljenja, pružanja i solidarnosti danas je iznimno ugrožena, a projekt Piratska skrb propituje mogućnosti otpora takvom stanju.

Zajednička dobra u izgradnji mreže solidarnosti

Piše: Luka Ostojić
Nastavak temata o zajedničkim dobrima osvrće se na softverske i internetske prostore koji pružaju tehničku mogućnost za razmjenu dobara mimo svake tržišne logike, a često i mimo zakona.