Sporazum prema načelima pravednosti | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Sporazum prema načelima pravednosti

Počela je pariška konferencija o klimatskim promjenama s ciljem smanjenja stakleničkih plinova. Aktivisti brojnih zemalja zahtijevaju radikalnije promjene i pravedniju podjelu tereta.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Alex Andreou

U ponedjeljak, 30 studenog, počela je velika UN-ova konferencija o klimi, koja se ove godine održava u Parizu. Cilj pregovora koji će trajati do 12. prosinca, postizanje je konsenzusa oko načina provedbe i preuzimanja obaveza pojedinih zemalja pri ostvarenju zajedničkog, ranije dogovorenog cilja, a to je osiguranje porasta globalne temperature ispod 2°C. Znanstvenici tvrde kako bi posljedice prelaženja ove granice mogle biti drastične i nepovratne. Prema trenutnoj potrošnji fosilnih goriva i ispuštanja emisijskih plinova, krećemo se prema porastu temperature od otprilike 5°C, što se ne čini puno, no uzmemo li u obzir kako je razlika u temperaturi današnjeg svijeta i posljednjeg ledenog doba također bila oko pet stupnjeva, naizgled mala promjena u temperaturi može značiti velike promjene za globalnu klimu.

Nakon brojnih sličnih konferencija i iz njih proizašlih protokola o zaustavljanju klimatskih promjena koji su se pokazali neuspješni, imamo se pravo pitati zašto bi u Parizu 2015. bilo išta drugačije. Posljednja takva konferencija u Kopenhagenu 2009. godine, unatoč visokim očekivanjima, nije uspjela proizvesti obvezujući međunarodni sporazum. Ipak, u Kopenhagenu su prvi put sve razvijene zemlje i najveće svjetske zemlje u razvoju pristale ograničiti svoje ispuštanje stakleničkih plinova. Iako dogovorena ograničenja nisu bila dovoljna kako bi se dostigle preporuke znanstvenika, ovo je ipak označilo prvo ujedinjenje prema zajedničkom cilju.

Ovogodišnja konferencija u Parizu također se smatra novom prekretnicom u globalnom adresiranju klimatskih promjena, pošto se očekuje da će najveći zagađivači potpisati već dogovoreno smanjenje emisijskih plinova. Na primjer, EU će smanjiti svoje emisije do 2030. godine za 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, SAD do 2025. godine za 26 do 28 posto u odnosu na 2005. godinu, a kineske emisije, na vrhuncu do 2030. godine, otad bi se trebale smanjivati. Za razliku od Kopenhagena, gdje su se svjetski vođe pojavili u posljednjem trenutku dvotjednih pregovora, kada su njihovi pregovarački timovi bili u rasulu, bez konkretnog dokumenta koji bi mogao biti potpisan, sada su najvažniji državnici došli na početak konferencije, te se očekuje u potpunosti formiran sporazum na njenom završetku. Osim toga, tekst kojim će se pregovarači i političari sada baviti je kraći i fokusiraniji, a mnoge teške odluke već su donesene.

Ono što tek treba biti adresirano pregovorima su financije. Siromašnije zemlje žele financijsku pomoć bogatijih koja će im omogućiti smanjenje emisija, ulaganje u zelenu tehnologiju i infrastrukturu, dok će se bogate zalagati da ta pomoć bude što manja. Također, zemlje bogate naftom poput Saudijske Arabije nastojat će ograničenja zadržati što nižim, kako bi sačuvale cijenu svojih prirodnih resursa.

U sklopu konferencije na sastanku s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom sudjelovala je i Jagoda Munić iz Zelene akcije, ujedno i predsjednica najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu okoliša Friends of the Earth, na kojem je izjavila da razvijene zemlje moraju značajno smanjiti zagađivanje i da dogovor u Parizu mora biti ambiciozan i pravedan. "Na temelju predloženog teksta vidimo da ovaj pariški sporazum neće osigurati sigurnu klimu niti pravdu za oštećene narode. Ovo je u jakom kontrastu s akcijama građana koji se aktiviraju diljem svijeta, čime se povećava protivljenje prema vađenju fosilnih goriva i vodi ka klimatski sigurnim društvima“, dodala je Munić u priopćenju Zelene akcije.

Uoči otvaranja konferencije stotine tisuća ljudi izašlo je na ulice gradova diljem svijeta zahtijevajući potpisivanje sporazuma u skladu sa zahtjevima znanosti i na temelju pravednosti. U Parizu, zbog nedavnih terorističkih napada, nije dozvoljeno prosvjedovati, pa je umjesto toga na Trgu republike postavljeno deset tisuća pari cipela koje su zamijenile aktiviste. Također, u gradu su se odvijale različite ulične akcije i umjetnički projekti, a jedan od njih je i akcija projekta Brandalism. Dva dana prije početka konferencije postavljeno je šesto ilegalnih postera koje je dizajniralo osamdeset dvoje umjetnika iz devetnaest zemalja, a njihove poruke upozoravaju na korporativno preuzimanje konferencije i povezanost medijskog oglašavanja i promocije konzumerizma s klimatskim promjenama.

U govoru pred sudionicima konferencije Zoran Milanović rekao je kako "iako Hrvatska u ukupnoj globalnoj emisiji CO2 sudjeluje s neznatnih 0,06 posto, negativne posljedice klimatskih promjena osjećamo kao i ostatak svijeta. Suše, poplave poput katastrofalnih u istočnoj Slavoniji ili ekstremne temperature, prijetnja su okolišu, zdravlju i sigurnosti građana te nacionalnoj ekonomiji. Odgovornosti i obveze trebaju biti dodijeljene ne samo na temelju emisije stakleničkih plinova, nego i prema kapacitetu i BDP-u pojedinih zemalja. Zemlje koje u velikoj mjeri pridonose emisiji plinova i imaju gospodarsku snagu moraju preuzeti veće obveze". S druge strane, Luka Tomac, voditelj klimatskog programa Zelene akcije u priopćenju je izjavio kako "Hrvatska kaska za ostatkom svijeta u implementaciji i poticanju razvoja novih obnovljivih izvora energije, ali prednjači u promoviranju štetnih projekata kao što su Plomin C na ugljen te projekt bušenja Jadrana zbog nafte, koji su prava suprotnost budućnosti o kakvoj se razgovara u Parizu".

Istovremeno dok traje velika konferencija o klimatskim promjenama, Peking se suočava s najvećim zagađenjem zraka ove godine. Škole su zatvorene, a stanovnike se upozorava da ne napuštaju domove. Smatra se kako je zagađenje poraslo zbog neobično hladnog studenog i potrošnje veće količine ugljena, a pošto se očekuje poboljšanje vremena, vlasti nisu izdale upozorenje najviše razine.

Postavlja se pitanje hoće li na sličan način ovogodišnja konferencija u Parizu jednostavnim rješenjima samo zamaskirati stvarne uzroke klimatskih promjena.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 01.12.2015

VEZANE VIJESTI

Afirmacija života na otocima

Piše: Martina Domladovac

U Parizu je otvorena putujuća izložba Vis i Anatomija otoka, rezultat višegodišnjih međunarodnih simpozija i radionica.

Stvarna cijena ugljena

Izložba fotografa i aktivista Luke Tomca predstavlja "drugo lice" eksploatacije.

Voda jest ljudsko pravo

Piše: Matija Mrakovčić
Europski je parlament istaknuo važnost vode kao resursa koje treba isključiti iz svih budućih trgovinskih sporazuma ili onih o kojima EU trenutno pregovara.