Standard, a ne eksperiment | kulturpunkt

Standard, a ne eksperiment

Javno-civilno partnerstvo kao model upravljanja (novim) kulturnim institucijama istovremeno osigurava javnu i društvenu ulogu umjetnosti i kulture.

Jedinstvena vrtna zabava s Jimmyjem Stanićem, 2017. Organizator: Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade

Pod pojmom civilno-javno partnerstvo podrazumijevamo suradničko djelovanje javnog i civilnog sektora, no za razliku od delegiranja zadataka i izdataka s položaja moći na aktere civilnog društva (organizacije, zadruge, inicijative, različite kolektive), u centru je civilno-javnog partnerstva dijeljena odgovornost za upravljanje i korištenje javnih resursa. Takvo je upravljanje i korištenje drugačije od spomenutih konvencionalnih i tradicionalnih pristupa gdje javna vlast, najčešće lokalna uprava, na organizacije civilnog društva delegira aktivnosti za čije je ispunjenje odgovorna. U slučaju takvog partnerstva dijeli se odgovornost za upravljanje, ali i korištenje zajedničkog – niti je civilno društvo onemogućeno u cjelovitom pristupu javnom dobru niti je u potpunosti na njega prebačena odgovornost njegova očuvanja i unapređenja.  

Gotovo se svi akteri u polju izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Unatoč tome što u mnogim gradovima postoje za to pogodni objekti, a često se radi o napuštenim zdanjima vojne ili industrijske baštine, procesi otvaranja, prenamjene i obnove ovih prostora uglavnom su vrlo spori. Radi ukazivanja na potrebe i koristi koje oživljavanje postojećih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Ujedno, te inicijative promiču inovativne modele upravljanja tim prostorima, koji su temeljeni na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu.

Modeli civilno-javnog partnerstva postoje u različitim oblicima, s različitim rokom trajanja i intenzitetom, a hrvatska nezavisna kulturna scena poznaje gotovo sve. Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade POGON nova je zajednička institucija koju su suosnovali i kojom suupravljaju javni (Grad Zagreb) i civilni sektor (Savez udruga Operacija Grad), a koja je preuzela ulogu upravljanja javnim resursom (za sada, prostorom bivše tvornice Jedinstvo i radnim prostorima u Mislavovoj). Društvenim centrom Rojc upravlja Koordinacija koja se sastoji od tri predstavnika Saveza udruga Rojca i tri predstavnika Grada Pule, što bismo mogli nazvati modelom zajedničkog upravljanja da zaključke Koordinacije prethodno ne mora odobriti nadležna osoba u Gradu. 

Ipak, to nije ni model suradničkog upravljanja, poput onog u Splitu gdje je Dom mladih u nadležnosti Multimedijalnog kulturnog centra, javne gradske ustanove u kulturi, koja zajednički upravlja korištenjem prostora s Platformom Doma mladih, odnosno udrugama korisnicama prostora. Model proširene suradnje postoji u Karlovcu gdje je suradnja javnog i civilnog sektora uspostavljena na razini davanja javnog resursa (Mala scena Hrvatskog doma) civilnom sektoru (mreža udruga Kaoperativa) na upravljanje i korištenje na određeno vrijeme, bez naknade i uz obavezu javnog sektora da pokriva dio materijalnih troškova korištenja insfrastrukture, dok Kaoperativa osigurava javnu (kulturnu i društvenu) namjenu prostora.

"Novi oblici suupravljanja pokazuju da su u Hrvatskoj organizacije civilnog društva prepoznate kao važan partner jer su u svim analiziranim primjerima one uspostavile intenzivnu i dinamičnu interakciju s lokalnim javnim vlastima i postigle konkretne i mjerljive rezultate. Ako se zadržimo na osnovnom postulatu društveno-kulturnih centara, a to je da su inherentno multidisciplinarni, tj. da su po prirodi, opsegu i načinu provođenja svih aktivnosti potpuno neodređeni, sva izvjesnost opstanka takvih organizacijskih formacija, pogotovo u svjetlu trendova nestabilnog i prekarnog rada u kulturnom području, oslanja se na ideju stabilnosti javno-civilnog partnerstva kao temelja novog pravca u kulturnom razvoju", istaknuto je u Zaključnim razmatranjima zbornika radova Zaklade Kultura nova posvećenog praksama i tendencijama sudioničkoga upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj.

Primjeri kojima se istraživanje bavilo (Lazareti u Dubrovniku i Društveni centar Čakovec te spomenuti centri u Karlovcu, Rijeci, Puli, Splitu i Zagrebu) pokazuju da su dugogodišnjim nastojanjima aktera civilne scene uspostavljeni novi načini interakcije s lokalnim vlastima, no osnovni problem tih novih oblika kulturnih institucija temeljenih na sudioničkom modelu jest nedostatak povjerenja i poštovanja između ključnih dionika. Nosioci javne vlasti ujedno nisu dobro informirani o sudioničkom upravljanju, o različitim modelima javno-civilnog partnerstva, o važnosti dijeljenja odgovornosti u korištenju, kao i upravljanju prostorima koji su pod njihovom nadležnošću. Također, nije im dovoljno bliska uloga koju aktivno angažiranje lokalne zajednice u upravljanju, programiranju i proizvodnji kulturnih i umjetničkih sadržaja može imati na kulturnu demokraciju, socijalnu uključenost i održivi razvoj grada.

U hrvatskom kontekstu Pogon predstavlja jedinstven primjer jer javno-civilno partnerstvo kao model upravljanja na kojem je temeljen istovremeno osigurava javnu i društvenu ulogu umjetnosti i kulture. U razdoblju od 2009. do 2017. godine 31 organizacija civilnog društva sudjelovala je u organizacijskoj strukturi Pogona. Osnovne odluke s jedne strane horizontalno donosi Skupština Grada Zagreba, a s druge Skupština Saveza udruga Operacija grad, obje odlučuju o imenovanju članova Upravnog vijeća i ravnatelja. Programski savjet imenuje Skupština Saveza udruga Operacija grad i on predstavlja glas organizacija civilnog društva, te glas postojećih i potencijalnih korisnika. Unutar Pogona postoji i radničko vijeće koje čini tim zaposlenika. Pogon bilježi neprekidan rast u korištenju prostora, pa je tako u 2017. godini Pogon bio korišten svaki dan osim tijekom ljetne stanke, a porast termina odnosi se posebno na prostor male dvorane i dvorišta. Kao što ističe Ana Žuvela u navedenoj publikaciji Kulture nove, Pogon ne bi smio ostati tek "eksperiment", već bi trebao postati "standard" za takve institucionalne aranžmane.

M.M.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 26.02.2019