Stanovanje je društvena briga | kulturpunkt

Stanovanje je društvena briga

Nemogući uvjeti stanovanja i divljanje cijena nekretnina potakli su inicijativu Stanovanje za sve koja zahtijeva korjenitu izmjenu europskih stambenih politika.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Housing for All / Facebook, Photography Fetz

Stanovanje za sve nova je Europska građanska inicijativa kojom se pozivaju građani da se potpisivanjem peticije uključe u rješavanje stambenog pitanja na razini Europske unije. Hrvatska se tako pridružila drugim europskim zemljama koje će peticijom od Europske komisije tražiti izmjene stambenih politika, a da bi peticija bila uspješna u godinu dana treba biti prikupljeno milijun potpisa. 

Inicijativa je potaknuta nemogućim uvjetima stanovanja, s čime su građani Hrvatske vrlo dobro upoznati. "Unatoč tome što u Hrvatskoj veliki broj kućanstava živi u vlastitim kućama i stanovima, te kuće i stanovi su prenapučeni, pa u čak 40 posto slučajeva u njima živi preveliki broj članova uslijed nemogućnosti da se adekvatno riješi stambeno pitanje svih ukućana", istaknula je Iva Marčetić iz Prava na grad koji vodi kampanju u Hrvatskoj. Dolazak do nekretnine u Hrvatskoj postala je nemoguća misija bez nasljedstva ili cjeloživotnog zaduživanja, dok su istovremeno cijene najma odletjele u nebo, a kvaliteta stanova za dugoročni najam izrazito je niska. Zagreb je, primjerice, u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i preko 10 posto godišnje. Povećanju cijene stanovanja doprinosi i kratkoročno iznajmljivanje putem servisa poput Airbnb-a, što smanjuje broj stanova dostupnih za dugoročan najam, a posljedice turizma koje već godinama osjećaju studenti i drugi podstanari gradova uz more, sada sve više osjećaju i stanovnici glavnog grada.

Lošim stambenim politikama najviše su pogođeni mladi, na što već godinama upozorava Mreža mladih Hrvatske. Između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine još uvijek živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan, što je i jedan od glavnih razloga iseljavanja mladih iz zemlje. "Vrlo često cijene najma prelaze 40 posto sveukupnih primanja kućanstva što zbog nesigurnih oblika rada osobito pogađa mlade radnike i radnice. Zbog nemogućih cijena najma radnici su prisiljeni živjeti sve dalje od svojih radnih mjesta, pristajati na sve gore stambene uvjete i izdvajati sve više vremena za put na posao, što neupitno narušava njihovu kvalitetu života", istaknuo je Bojan Nonković iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). 

Ovaj problem nije isključivo Hrvatski jer stambenom krizom pogođene su i ostale zemlje Europske unije gdje sve više ljudi zbog velikih troškova stanovanja živi sve teže, a u gotovo svim državama-članicama raste i broj beskućnika. Divljanje cijena zemljišta i nekretnina u gradovima u velikoj mjeri uzrokovano je velikim investitorima koji otkupljuju cijele gradske četvrti kako bi podizanjem cijena osigurali što veći profit. Za njih stanovi nisu nešto što služi stanovanju, nego isključivo zaradi. 

Premala i nedovoljna ulaganja u priuštive i socijalne stambene jedinice također utječu na sumanute cijene stanovanja. S obzirom na potrebe, u Europi se ne ulaže ni približno dovoljno u osiguravanje priuštivih stanova. Fiskalni okviri Europske unije i njeni zakoni o državnoj potpori nameću previše ograničenja i sputavaju one gradove i općine koji nastoje stvoriti priuštiv stambeni prostor. U hrvatskom slučaju, država i gradovi osiguravaju svojim stanovnicima samo 2 posto javnog stambenog prostora dok je u nekim gradovima poput Beča i do 60 posto stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru. Nedostatak javnih stanova i javnih stambenih politika dovodi do toga da su građani u Hrvatskoj u potpunosti prepušteni tržištu koje nema razloga brinuti se o stambenim potrebama, već samo o kratkoročnim profitima, zbog čega čak ni oni najugroženiji ne mogu doći do socijalnih stanova. Peticijom se zato zahtjeva da EU poduzme mjere kojima će se svim građanima olakšati pristup socijalnom i cjenovno pristupačnom stanovanju. To uključuje neprimjenjivanje kriterija iz Maastrichta na javna ulaganja u socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje, lakši pristup financiranju EU-a za investitore u neprofitnoj i održivoj stanogradnji, uvođenje socijalnih pravila temeljenih na tržišnom natjecanju za kratkoročni najam te izradu statistike o stambenim potrebama u Europi.

Na predstavljanju Inicijative najveća briga bila je usmjerena prema pitanju "tko će to platiti", na što je Marčetić objasnila kako je velika prepreka socijalnoj stanogradnji u EU odredba Mastriškog sporazuma prema kojoj je strogo određen limit proračunskog deficita za zemlje Unije. Inicijativom se stoga zahtijeva da se javna ulaganja u socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje izuzmu iz Sporazuma jer države tako više ne bi imale razlog ne ulagati u socijalnu stanogradnju. 

Veći problem uspjeha Inicijative, čak i ako se u zadanom roku prikupe potrebni potpisi, predstavlja mogućnost njenog utjecaja na europsko zakonodavstvo. Europska građanska inicijativa (ECI) europskim građanima omogućuje da potiču konkretne promjene u zakonodavstvu u područjima u kojima je Europska komisija ovlaštena sugerirati pravne akte. U trenutku kada inicijativa skupi milijun potpisa u barem 7 država članica, Europska komisija obvezna je ozbiljno razmotriti zahtjeve građana, no to je ne obvezuje i da na temelju njih djeluje. Do sad je tek nekolicina inicijativa uspjela i nisu svi njihovi zahtjevi pretočeni u zakonske akte. Ipak, stvaranje pritiska, kako na europske institucije, tako i na države članice, nužan je preduvjet ikakvih pomaka s mrtve točke. "Stambene politike zanemarene su kao da je potreba za domom luksuz, a ne jedna od ključnih potreba društva. Stanovanje treba postati društvena briga, a ne sredstvo za profit nekolicine, stoga se priključujemo kampanji Housing for all – Stanovanje za sve", poručuju iz organizacije Pravo na grad, kao i brojnih drugih udruga iz cijele Hrvatske koje su se pridružile Inicijativi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 04.04.2019

VEZANE VIJESTI

Tiha izvanredna kriza

Piše: Martina Domladovac
Kolaps tržišta i nedostatak javnih stambenih prostora uzrokovali su sve kasnije osamostaljivanje mladih i marginalizaciju pojedinih zajednica, ali i rađanje novih urbanih inicijativa.

Jer ja sam skitnica...

Piše: Matea Grgurinović
Stambena politika Republike Hrvatske poslije 1991. teži jedino i isključivo demontaži stambenog sustava naslijeđenog iz bivše države.

Pametnija zgrada

Pišu: A. Vilenica, A. Džokić i M. Neelen

U suradnji s MAZ-om iz novog broja časopisa Nepokoreni grad donosimo tekst o alternativnim modelima stanovanja.