Što ako posao stane? | kulturpunkt

Vijesti Film

<

Što ako posao stane?

U dvorani Müller zagrebačkog Kina Europa održan je okrugli stol o strukturnim potrebama i odnosu politike prema domaćoj audiovizualnoj industriji.

Piše: Vatroslav Miloš

Okrugli je stol održan kao pokušaj dijaloga s političkim opcijama kojima je - barem ako je suditi prema odnosu minule vlasti prema ovom sektoru - nužno objasniti da čitava ta industrija za Hrvatsku znači mnogo više o međustranačkih obračuna. Uvodna su izlaganja prepuštena su tako Danilu Šerbedžiji iz Hrvatskog društva filmskih redatelja i Borisu T. Matiću iz Hrvatske udruge producenata te direktoru HAVC-a Hrvoju Hribaru, a od stranačkih predstavnika odazvali su se Jasen Mesić iz HDZ-a, Siniša Ružić iz Mosta i Milana Vuković Runjić iz Bandić Milan 365  - Stranke rada i solidarnosti, dok se Bojan Glavašević iz SDP-a ispričao zbog nedolaska.

Šerbedžija je istaknuo kako, kada govorimo o audiovizualnoj industriji, govorimo o sustavu koji  počiva na čvrstoj strukturi utemeljenoj zakonom i uspješan je primjer, ne samo u regiji, nego na svjetskoj i europskoj razini. Također, naglasio je važnost komunikacije između relevantnih aktera u tom polju sa svojim resornim ministarstvom, što nije bio slučaj za garniturom Ministarstva kulture pod ravnanjem Zlatka Hasanbegovića, a koje su, istaknuo je, dva mjeseca svakodnevno nazivali i nisu mogli ugovoriti sastanak. 

Filmska industrija kontinuirano zapošljava ljude i, osobito koprodukcije i sustave poticaija, kroz donosi značajne prihode. "Dolaskom koprodukcija radi se i nevjerojatna promidžba Hrvatske. U turističkom smislu ono što su donijeli Games of Thrones ili Star Wars puno je više nego što je Hrvatska turistička zajednica s puno većim proračunom napravila u zadnjih 20 godina", istaknuo je Matić. Potvrdu da su politike poticaja nadrasle mogućnosti praćenja od strane državnog proračuna dala je Josipa Dasović, odvjetnica Hrvatskog audiovizualnog centra: "Prve godine bilo je predviđeno da će 20 milijuna kuna biti dostatno da se pokriju svi sadržaji, ali je zbog rasta i sve većeg broja projekata sada na godišnjoj razini potrebno minimalno 40 milijuna kuna”. Također, nastavila je, “u prošloj je godini je u državni proračun uplaćeno više od 50 milijuna kuna, znači da je to trošak od kojeg država ima veliku korist”, prenosi Hina

Jasen Mesić, bivši HDZ-ov zamjenik u mandatu ministra Bože Biškupića, a potom kratko i ministar kulture, istaknuo je da, kada se govori o takvim povećanjima, nije više moguće da taj teret podnosi isključivo Ministarstvo kulture već da se sustav mora proširiti i na ingerencije ministarstva iz područja turizma, gospodarstva, poduzetništva i lokalne zajednice. "Ne moramo dokazivati da HDZ misli ozbiljno podupirati audiovizualnu zajednicu, to smo već pokazali”, rekao je Mesić. I to je možda točno, ako se misli na mandat ministra Biškupića, ali ne i ako se na misli na mandat aktualnog ministra.  

Ravnatelj HAVC-a Hribar ključnim elementom sustava smatra njegovu nominalnu političku autonomiju, no "ako izvršna vlast okrene glavu", zaključuje, "autonomija postaje izolacija, a posao stane".

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 01.09.2016

VEZANE VIJESTI

U režiji Zlatka Hasanbegovića

Piše: Vatroslav Miloš
Ministar kulture ponovno je u problemu. Ovaj put s Hrvatskom udrugom producenata i Društvom hrvatskih filmskih redatelja.

Kakva je budućnost dokumentaraca?

Piše: Martina Domladovac

Na raspravi To Doc or Not to Doc, održanoj u sklopu ZagrebDoxa, zaključeno je kako se zbog nesigurnosti financiranja dokumentaristika najčešće svodi na hobi.

Hrvatski film traži vlasnika

Piše: Iva Rosandić
U slučaju nacionalne kinematografije prioritetno bi trebalo biti pravo javnosti da sudjeluje u produktima koje je neposrednom društvenom dinamikom sama oblikovala.