Što je bilo prije, država ili crkva? | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Što je bilo prije, država ili crkva?

Ako smo pomislili da će slučaj "evolucija ili kreacionizam" u resoru obrazovanja biti iznimka, iz reformske Vlade stručnjaka dolazi nova potvrda da postoji razlog za zabrinutost.

Piše: Matija Mrakovčić

Fotografije: Facebook

Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, u sklopu europskog projekta EU Educa, organizirao je 22. veljače okrugli stol o aktualnoj kurikularnoj reformi, njenim političkim implikacijama i odrazu na visoko školstvo u Hrvatskoj. Gosti tribine bili su voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić, naslovni docent s Fakulteta političkih znanosti Tihomir Žiljak te bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. Bili su pozvani i ministar Predrag Šustar te predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Gordana Rusak, no oni su se ispričali drugim obavezama. Svakako, popis sudionika gotovo je garantirao zanimljivu raspravu, ali ona je nekako izostala. 

Pozornicu je bez sumnje osvojio bivši ministar koji je s jednom rukom u džepu i flomasterom u drugoj ruci prisutnoj publici crtao krivulju ekstrema. Naime, tako izgleda današnje hrvatsko društvo, objasnio je, na jednoj strani su "lijevi" ekstremisti, na drugoj "desni", no sreća je za društvo i kurikularnu reformu što su oni tek na krajevima krivulje, a u sredini smo "mi", većina. Dok su ovi desni napadali ministarstvo, naprimjer, zbog uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, zapravo njegovog četvrtog modula koji je na kraju predmet i srušio na Ustavnom sudu, ili građanskog odgoja zbog promocije "ekstremno liberalnih stajališta" i "rodne ideologije", termina koji je skovala Katolička crkva, s lijeve se strane nalaze oni koji su od ministra zahtijevali reakciju pri postavljanju replike kipa Majke Božje Lurdske u zadarskoj osnovnoj školi koju je izradila ravnateljeva sestra, a koji je zid iza kipa prekrio imitacijom špilje, okružio ga cvijećem te pod kip postavio natpis Ja sam Bezgrešno Začeće. Mornar je na tribini istaknuo da ga ni jedna ni druga strana nisu pokolebale da u tim slučajevima, jednostavno, ne reagira. No, zato se rado odazvao audijenciji kod kardinala Josipa Bozanića koji se, tvrdi bivši ministar, složio da "deca moraju učiti o spolnosti". 

Vedran Mornar i njegove izjave na spomenutoj tribini ipak su za ovaj tekst samo ilustracija, no više nego značajna. Uspio je Mornar na tribini izjaviti da hrvatski obrazovni sustav ne može biti u gorem stanju, govoreći upravo o kurikularnoj reformi kao mogućnosti promjene dosadašnje paradigme, no, kao što se pokazalo sljedećih dana, ta je izjava bila podosta podcjenjivačka.

Na dan objave prvih dvadeset dokumenata kurikularne reforme, mediji su objavili članak koji je novi ministar Šustar napisao za Riječki teološki časopis u listopadu 2012. godine, zajedno s kolegicom Aleksandrom Golubović, pod naslovom "Znanost i religija kod Ruđera Boškovića", u kojem pitanje evolucije ostavlja otvorenim, kao i ideju da je Bog stvorio svijet: "Čini se da do sada teorija evolucije nije ponudila konačna rješenja, što nam i dalje ostavlja prostor za Boga kao dizajnera". Dio znanstvene zajednice pozvao ga je na ostavku, a on ih je pozvao na raspravu: "Ova rasprava je jedna od najžilavijih i najtradicionalnijih u povijesti znanosti i povijesti filozofije, to je argument dizajna. Taj argument dizajna ima svoje pobornike s jedne i druge strane, rasprava je vrlo akademska i članak koji smo mi napisali analizira samo logiku argumenta". Ipak, ta je dva stajališta teško pomiriti iz znanstvene perspektive - radi se o argumentu koji ne dolazi iz spektra znanosti, a koji se koristi da bi objasnio ono što znanost ne može potvrditi. Radi se, jednostavno, o različitim polazištima koja ne otvaraju prostor za raspravu već samo za opredjeljivanje - propitujemo li ili bespogovorno vjerujemo. 

Ako smo i pomislili da se radi o slučaju koji će biti zaboravljen čak i lakše od "mladenačkih" zapisa ministra kulture Zlatka Hasanbegovića u časopisu Nezavisna država hrvatska kojih se on i dan-danas nije odrekao, iz reformske Vlade stručnjaka dolazi nova potvrda da postoji razlog za zabrinutost. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta za zamjenika je 25. veljače dobio Hrvoja Šlezaka, nastavnika geografije iz Osnovne škole Kuršanec, člana predsjedništva stranke Hrast Ladislava Ilčića, ključnog čovjeka za pitanja obrazovanja u Karamarkovu timu koji je pregovarao s Mostom. Šustar je novinarima nakon sjednice Vlade izrazio nadu kako će Šlezak biti velika podrška na području odgoja i obrazovanja "s obzirom na njegovo iskustvo". Svakako, ovoj Vladi i ovom društvu treba više praktičara, a manje profesionalnih političara, kao što je i kurikularnu reformu iznijelo više od 400 praktičara iz cijele Hrvatske te je tim bottom-up pristupom ona zaista postala zalog njene održivosti.

Iako, takve su usporedbe deplasirane s obzirom da do sada objavljeni kurikularni dokumenti ne sadrže isključive stavove niti nose snažni ideološki zalog, osim onog usmjerenog na učenika i njegov razvoj u misleći i kritički subjekt, uglavnom u skladu s vrijednostima zapisanim u članku 3. Ustava Republike Hrvatske. Zamjenik ministra Šlezak, osim što ne vlada osnovama informacijske pismenosti pa ostavlja vlastiti Facebook profil otvoren javnosti, na njemu, kao jedinom mjestu gdje možemo saznati stavove čovjeka koji će direktno utjecati na razvoj sustava obrazovanja, nalazimo na podatke koji potvrđuju sve ono što smo o Hrastovim, Grozdovim i uimeobiteljaškim stavovima o životu i svijetu - već znali. Nije naodmet na ovom mjestu ponoviti i činjenicu da je za predsjednicu Hrastovog ogranka u Zagrebu pred posljednje parlamentarne izbore izabrana Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe u Agenciji za odgoj i obrazovanje, upravo onom dijelu Agencije koja odlučuje o načinu provedbe i sadržaju, naprimjer građanskog i zdravstvenog odgoja. Prije te funkcije radila je kao ekspert za stručno usavršavanje nastavnika i razvoj kurikuluma te kao savjetnica za ljudska prava i vjeronauk u Ministarstvu Ljilje Vokić.

Prema predstavljenom prijedlogu proračuna za 2016. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta smanjen je proračun za čak dva posto, posve u suprotnosti s trendovima u razvijenim zemljama i preporukama Europske komisije, dok su predviđeni rashodi Državnog proračuna veći za 2,4 milijarde kuna. Do sada, oko 80 posto proračuna MZOS-a odlazilo je na plaće nastavnika, znanstvenika i ostalog osoblja, a ostatak je raspodijeljen na materijalne troškove i kapitalne investicije poput izgradnje i popravaka škola, prijevoz srednjoškolaca i participacije u troškovima studija. Kurikularna reforma temeljena je na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, a paralelno s njom radi se na ostalim strateškim ciljevima: projektu e-škola, licenciranju ravnatelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, izradi modela vanjskog vrednovanja škola, strategiji obrazovanja odraslih i strukovnog obrazovanja te promjenama programa na visokim učilištima gdje se educiraju nastavnici i učitelji. Nije bez razloga na tribini kojom je ovaj tekst otvoren Vedran Mornar istaknuo da će o kvotama za upis na fakultete odlučivati država, dok će ostatak upisanih fakulteti morati financirati sami.

Gdje će se rezati? I zašto? Te, najvažnije: hoće li odluke o preraspodjeli sredstava u ovom već osiromašenom, a prevažnom resoru, uopće doprijeti do javnosti ili ćemo se opet baviti pitanjem što je bilo prije, zmija ili jabuka?

 
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 28.02.2016

VEZANE VIJESTI

Domoljubni posao

Piše: Matija Mrakovčić
Iako novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta kaže kako je "očito došlo do nesporazuma", zaustavljanje kurikularne reforme nije lako svodivo na grešku ili tipfeler.

Prema obrazovnom siromaštvu

Piše: Matija Mrakovčić
Od 2010. godine, potrošnja u proračunima za obrazovanje u Europi smanjila se za 3,2%. Istraživanje Europske komisije poziva na novo povećanje ulaganja u obrazovanje.

Građanski međupredmetno, vjeronauk obvezno

Piše: Matija Mrakovčić
Unatoč političkim govorima, predstavljanje dosadašnjeg rada stručnih skupina na kurikularnoj reformi ukazalo je na određene novosti.