Strategija bez ulaganja | kulturpunkt

Strategija bez ulaganja

Provođenjem novog Strateškog okvira mogli bismo govoriti o izgradnji sustava brige za mentalno zdravlje, no izostanak financiranja ne ostavlja prostora optimizmu.

Piše: Matko Vlahović

FOTO: Mladen Pobi

  • A
  • +
  • -

Vlada RH je na sjednici krajem studenog konačno usvojila Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. Na važan strateški dokument, koji bi trebao poslužiti kao temelj za hvatanje ukoštac sa sistemski uzrokovanim narušavanjem stanja mentalnog zdravlja u RH, dodatno potenciranog višestrukim krizama, čekalo se još od 2017. godine kada je Povjerenstvo za izradu strategije izvorno započelo sa svojim radom. Usvojeni Strateški okvir stoga predviđa niz mjera za očuvanje mentalnog zdravlja u općoj populaciji, u sferi rada te školskom sustavu, kao i mjere za prevenciju i rano prepoznavanje problema te povećanje dostupnosti učinkovitih intervencija uz poštivanje ljudskih prava. Ukratko, dosljednim provođenjem Strateškog okvira mogli bismo govoriti o početku izgradnje sustava brige za mentalno zdravlje u RH.

Primjerice, važan je element nove strategije da brigu o mentalnom zdravlju ne smješta samo u okvire zdravstvenog sustava, već prepoznaje ulogu lokalnih zajednica i šireg društva. Kako je navedeno u Strateškom okviru, "u skladu sa suvremenim međunarodnim i nacionalnim smjernicama, optimalna zaštita osoba s mentalnim poremećajima postiže se uravnoteženim sustavom koji uključuje i bolničke i izvanbolničke usluge. Samo usluge u zajednici ili samo bolnička psihijatrija nisu dovoljne za potpunu uslugu na nekom području. (...) Za razliku od prakse u velikom broju zemalja EU-a, usluge na području mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj uglavnom se provode u bolnicama. Izvanbolničke usluge u zajednici još su nedostatne, a kad postoje, nisu povezane u funkcionalan, dobro koordiniran sustav usluga koje jamče kontinuiranu skrb". 

Dobrim koracima unatoč, činjenica da za financiranje mjera navedenih u Strateškom okviru nisu osigurana dodatna proračunska sredstva – već se u Okviru tvrdi "da mjere neće imati financijski učinak u smislu potrebe za osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava namijenjenih za sustav zdravstva" – ne ostavlja mnogo prostora optimizmu da se strategija namjerava dosljedno provoditi.

Potaknuti tom nedosljednošću i suštom potrebom da novi strateški dokument ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje – SUMEZ i Zaklada Solidarna, u suradnji s Human Rights Film Festivalom, organizirali su javnu raspravu Mentalno zdravlje u slovima, brojkama i životima. Na raspravi održanoj u Kulturno informativnom centru – KIC, moderatori Tin Pongrac iz Sumeza i Marina Škrabalo iz Solidarne naglasili su važnost usvojenog Strateškog okvira, kao i nužnost sistemskog implementiranja međunarodnih standarda u trenutku u kojem proživljavamo krizu mentalnog zdravlja. Pongrac je izričito napomenuo da je stanje gore nego ikada – primjerice, prije 2019. godine RH je imala 400 tisuća osoba koje pate od depresije, a nakon pandemije, potresa i rata stope depresivnih i anksioznih poremećaja prema procjenama stručnih osoba znatno rastu. Velike izazove također predstavljaju poteškoće u psihosocijalnom razvoju mladih, ali i stanje mentalnog zdravlja u starijoj populaciji, među čijim pripadnicima RH ima najvišu stopu suicida u Europskoj uniji. 

Kroz raspravu koja je funkcionirala kao svojevrstan "građanski sat" otvoren stručnjakinjama_cima i zainteresiranoj javnosti – a čiji su zaključci upućeni saborskom Odboru za zdravstvo – sudionici i sudionice uglavnom su se usuglasile_i da je Strateški okvir obuhvatan dokument koji predstavlja napredak u razvijanju sistemske brige o mentalnom zdravlju. "Donošenjem ovog Strateškog okvira RH je napokon harmonizirala svoje strateške ciljeve, načela i metode organizacije sustava zaštite mentalnog zdravlja s modelom kojeg nalažu međunarodni standardi i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije još od 2005. godine. Međuresorna suradnja, povezivanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga i oblika podrške s fokusom na oporavak, društvenu funkcionalnost uz nužan rad na destigmatizaciji ovim Okvirom postaju imperativ predstojeće reforme", navode organizatori u spomenutom dokumentu koji je poslan Odboru za Zdravstvo.

Međutim, tijekom rasprave ukazano je na nekoliko problematičnih momenata koji nedostaju u Strateškom okviru, ili su pak nedorečeni. Već spomenuti nedostatak konkretnih informacija o financiranju programa pokazao se kao središnja problematična točka, ali su sudionici_ce naglasili i nužnost uspostave efektivnog koordinacijskog i nadzornog tijela. Kadrovski deficit i posljedična nedostupnost zdravstvene usluge također su detektirani kao jedan od ključnih izazova u sustavu. Od načelnih pak elemenata nužnih za razvoj mentalnog zdravlja apostrofirano je da oporavak mora biti postavljen kao "ključni očekivani ishod, ali i načelo organizacije ukupnog sustave zaštite mentalnog zdravlja". To između ostalog podrazumijeva da se osobe sa psihičkim poteškoćama ne isključuje iz društva, zajednica i tržišta rada. Primjerice, kada govorimo o potonjem, mnogi poslodavci još uvijek traže potvrdu o mentalnom zdravlju, unatoč tome što je takav postupak protuzakonit.

Kao što je spomenuto, preporuke iskristalizirane tijekom rasprave upućene su na Odbor za Zdravstvo Hrvatskog Sabora te uključuju zahtjeve za preciznim informacijama o financiranju, osiguranje trajne točke za nadzor ove komplekse politike s velikim brojem dionika, upravljačkom strukturom koja će ubrzati donošenje akcijskih planova i osigurati njihovu učinkovitu provedbu, kao i plenarnom sjednicom Sabora posvećenu mentalnom zdravlju. 

Snimka čitave rasprave dostupna je ovdje.

Objavio/la matko [at] kulturpunkt.hr 07.12.2022

VEZANE VIJESTI

Iskrenost je jednostavno previše

Piše: Dijana Grubor
Zbog isprepletenosti mita o poslu kao ljubavi sa širom društvenom stigmatizacijom, u kulturnom sektoru i dalje je teško, pa i rizično, govoriti o problemima mentalnog zdravlja.

Krhko mentalno zdravlje

Piše: Matko Vlahović

Unatoč tome što psiholozi upozoravaju o paralelnoj pandemiji, tema mentalnog zdravlja rijetko zauzima značajnije mjesto u javnom prostoru, a gotovo nikad u kontekstu javnog zdravstva.

Kapitalizam proizvodi nervozne, nesretne ljude

Piše: Martina Domladovac
Politička participacija i drugi oblici društvenog djelovanja i organiziranja mladih u Hrvatskoj sve je manja, kao i aktivno provođenje slobodnog vremena.