Stvaranje uvjeta za bolji položaj suvremenog cirkusa | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Stvaranje uvjeta za bolji položaj suvremenog cirkusa

Uz dokumentiranje aktualnih zbivanja žive lokalne scene, pokretanje Godišnjaka suvremene cirkuske produkcije značajno je i u kontekstu zagovaranja njezina institucionalnog priznanja.

Piše: Ana Vučić

Instalacija Cirkus je izvedbena umjetnost svuda osim u Hrvatskoj, FOTO: Udruga Čarobnjakov šešir / Facebook

  • A
  • +
  • -

Uz dugovječnije i široj publici poznatije manifestacije kao što su Noć knjige, Noć kazališta ili Noć muzeja, u Hrvatskoj se ove godine po četvrti put moglo sudjelovati i u Noći cirkusa, programu koji se zapravo odvijao čak tri dana, od 11. do 13. studenog, na nekoliko lokacija. Riječ je o međunarodnom događaju u organizaciji Territoires de Cirque, francuske mreže kulturnih centara koji podržavaju i promoviraju cirkusku umjetnost, a lokalni dio programa održao se u sklopu aktivnosti Nacionalne cirkuske platforme. Uz radionice, projekcije i izvedbe održane u Pogonu Jedinstvo, Medici i Kući Klajn, dio programa odvijao se i u Gradskoj knjižnici Marije Jurić Zagorke, u kojoj su, nakon otvorenja izložbe Lice klauna, posjetitelji mogli prisustvovati i promociji Godišnjaka hrvatske cirkuske produkcije 2021., skraćeno nazvanog C21, u izdanju Društva umjetnika suvremenog cirkusa (DUSC) i Nacionalne cirkuske platforme. Godišnjak posvećen postignućima domaće cirkuske scene u 2021. godini predstavio je predsjednik DUSC-a i član uredništva Nikola Mijatović, koji je naglasio da se radi o prvom pokušaju sustavnog bilježenja produkcija suvremenog cirkusa i ulične umjetnosti koji, unatoč svojoj živosti, nisu dovoljno prepoznati od strane institucija, a onda ni od medija i šire javnosti. 

Prvi broj cirkuskog Godišnjaka, čije uredništvo čine i Dora Komenda, Antonia Kuzmanić, Sara Šimić i Jadranka Žinić Mijatović, strukturno je podijeljen na pet dijelova, a prvi od njih posvećen je pregledu svih produkcija i izvedbi održanih tijekom prošle godine. Tu je pobrojano petnaestak premijerno odigranih predstava, kao i još toliko izvedbi, odnosno repriza predstava koje su svoje premijere imale prije 2021. Poglavlje Festivali, manifestacije i ostali projekti donosi popis rezidencijalnih programa, održanih festivala (poput Zagreb Clown Festivala, splitskog Festivala neobičnih obitelji i već renomirane Cirkobalkane) te partnerskih projekata na razini Hrvatske, kao i međunarodnih, među kojima je Mijatović posebno istaknuo platformu circusnext i interdisciplinarni istraživački projekt Circus Without Circus. Treće poglavlje Godišnjaka posvećeno je edukaciji: pobrojani su projekti i prostori u Republici Hrvatskoj koji se bave edukacijom o cirkuskoj umjetnosti – cjelogodišnje kontinuirane edukacije za odrasle i za djecu, masterclassovi i različite radionice u više hrvatskih gradova.

FOTO: Cirkorama / Facebook

Četvrto poglavlje, Cirkus u drugim medijima tematizira izlaženje cirkusa iz okvira koji se smatraju izvedbom i njegove intersekcije s drugim umjetničkim rodovima. Širenje cirkusa kroz film, radio i likovne umjetnosti predstavlja važan aspekt razumijevanja suvremenog cirkuske produkcije kojeu uvelike karakterizira interdiciplinarnost i premreženost s drugim umjetnostima. Zadnje se poglavlje Godišnjaka odnosi na rad s ranjivim skupinama i ukazuje na porast broja umjetnika i organizacija koji se bave radom s ugroženima upravo kroz cirkusku umjetnost – najpoznatiji je primjer Crvenih nosova klaunovadoktora čija je misija pomoću profesionalnog klauniranja, humora i smijeha vratiti ljudima u teškim i kriznim životnima situacijama osjećaj radosti, sreće i optimizma. Aktualni primjer predstavljaju aktivnosti cirkuskih umjetnika na područjima pogođenima potresom, u kojima vrijednost ovakvog humanitarnog djelovanja posebno dolazi do izražaja.

Sudeći prema prezentiranom sadržaju, Društvo umjetnika suvremenog cirkusa odlučilo se baviti sadašnjošću, onime što se trenutno zbiva na sceni, a ne njezinim prošlim vremenima. Vrijednost je ove publikacije u bilježenju onog aktualnog, u arhiviranju zbivanja i, općenito, uspjeha cirkuskih produkcija, a radi očuvanja organizacijskog pamćenja, ali i vidljivosti suvremenih izvedbenih praksi te njezinog budućeg razvoja. Riječima urednika_ca Godišnjaka, "na ovaj način stvaraju se uvjeti da aktivnost i rad scene ostane trajno arhivirana i dostupna budućim generacijama umjetnika, producenata, pedagoga i kulturnih djelatnika, ne samo u području umjetnosti suvremenog cirkusa nego i šire". Ali valja istaknuti još jednu stvar. Vrijednost Godišnjaka nije samo u izgradnji arhiva, već je i svojevrstan dokaz kulturnim institucijama da suvremena cirkuska umjetnost itekako ima što za ponuditi. U tom smislu predstavlja korak prema ostvarenju središnjeg zagovaračkog cilja DUSC-a – dugoočekivanog priznavanja suvremenog cirkusa kao izvedbene umjetničke discipline. 

Cirkus je izvedbena umjetnost svuda osim u Hrvatskoj, FOTO: Damira Kalajžić

S istim ciljem već je nekoliko godina djeluje projekt Cirkus je izvedbena umjetnost svuda osim u Hrvatskoj koji provodi Cirkorama, kolektiv u čijem je fokusu promocija cirkuske umjetnosti kroz edukacije, predstave, performanse, ulične akcije i druga događanja. Ovaj zagovaračko-umjetnički projekt, koji supotpisuju Nikola Mijatović i Maxime Weinmann, tematizira (ne)jednakost tretmana cirkuske umjetnosti u različitim zemljama Europe te umjetničkim sredstvima nastoji osvijestiti javnost o lošem položaju cirkusa unutar općenite nomenklature umjetnosti kakvu predstavlja hrvatsko zakonodavstvo. No da se stvari ipak pomiču s mrtve točke sugerira dugoočekivani potez Ministarstva kulture, koji je na promociji Godišnjaka istaknuo Mijatović, a kojim je suvremena cirkuska umjetnost napokon i službeno uvrštena među izvedbene umjetnosti. Naime, u Pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi RH za 2023. godinu, u Uvjetima Poziva uz profesionalnu kazališnu djelatnost i kazališni i plesni amaterizam kao treća stavka stoji i suvremeni cirkus, pridružen suvremenom plesu i pokretu. U obrazloženju ove odluke u istom dokumentu navodi se kako "jačanje scene suvremenog cirkusa ukazuje na potrebe većeg prepoznavanja i vidljivosti cirkuske umjetnosti”, te su stoga programi suvremenog cirkusa uvršteni kao zasebna potprogramska djelatnost. 

Ova promjena napokon bi trebala otvoriti put prema formalnom priznanju suvremenog cirkusa u okviru važeće kategorizacije područja umjetničkog stvaralaštva, koje bi omogućilo osnivanje umjetničkih organizacija i ostvarivanje prava na status samostalnih umjetnika te olakšalo ostvarivanje novčanih poticaja i osiguravanje adekvatnih prostora za rad. S druge pak strane, svrstavanje cirkusa u istu kategoriju sa suvremenim plesom prilično je indikativno: suvremena je plesna umjetnost od svih izvedbenih, a i umjetnosti općenito, u uvjerljivo najgorem položaju. Radi se o gotovo potpuno prekarnom polju, bez gotovo ikakvog institucionalnog zaleđa, koje opstaje isključivo zahvaljujući samoorganizaciji i projektnom financiranju. Tek ostaje vidjeti koliko će i plesnim i cirkuskim umjetnicima i organizacijama nova odluka Ministarstva biti dobrodošla; crpljenje sredstava iz istog, ionako oskudnog fonda moglo bi se pokazati problematičnim za obje skupine, pogotovo u kontekstu cjelokupne suvremene umjetnosti koja inzistira na interdisciplinarnosti i povezivanju različitih disciplina. U tom su smislu zagovarački ciljevi domaćih suvremenih cirkuskih umjetnika, kolektiva i inicijativa daleko od svoje realizacije. Ostaje nam nadati se da će ovaj prvi korak prema institucionalnom priznanju dobiti svoj nastavak u osiguravanju kvalitetnih uvjeta za rad suvremene cirkuske scene, koja je, kako pokazuje predstavljeni Godišnjak, svojom produkcijom daleko nadišla zadane joj okvire. 

 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 25.11.2022

VEZANE VIJESTI

Proturječne stvarnosti i različite mogućnosti

Pripremila: Ivana Pejić
Projekt udruge Cirkorama tematizira status suvremenog cirkusa u Hrvatskoj i dovodi u pitanje jednakost njegova tretmana u različitim zemljama Europe.

Prijeko potreban iskorak za cirkusku umjetnost

Piše: Lujo Parežanin
Društvo umjetnika suvremenog cirkusa objavilo je u svojem priopćenju da je uputilo službenu zamolbu da se suvremeni cirkus prizna kao zasebno područje umjetničkog stvaralaštva.

Cirkus je izvedbena umjetnost

Razgovarala: Maša Borović

O zahtjevima suvremene cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj te ovogodišnjem, prvom izdanju Noći cirkusa, razgovaramo sa cirkuskom umjetnicom Jadrankom Žinić Mijatović.