Stvarnost je fikcija | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Stvarnost je fikcija

Izbor iz tjedna u medijima: od međunarodne zavjere iza Panama Papersa, preko nastavka politike vlastite krivnje, do Zahe Hadid i Johna Carpentera.

Piše: Vatroslav Miloš

Kadar iz filma Panamski krojač redetalja Johna Boormana nastao prema romanu Johna le Carréa

Zavjera off-shore kompanije i odvjetničke kancelarije iz zemlje nešto liberalnijih poreznih zakona, banaka, lobističkih kompanija, različitih financijskih paravana i, dakako, vrha svjetske politike možda zvuči kao skica za zaplet romana Johna le Carréa, ali, kako doznajemo iz "panamskih materijala", čini se da je zavjera stvarnost, a stvarnost kakvu poznajemo - fikcija. Posljednji u nizu zviždačko-novinarskih projekata je Panama Papers, kolaboracija više od stotinu medijskih organizacija diljem svijeta, predvođena Süddeutsche Zeitungom i organizacijom International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ), kojima je neimenovani izvor dostavio preko 2.6 terabajta podataka o poslovanju panamske odvjetničke kompanije Mossack Fonseca od 1970. naovamo. Na 11,5 milijuna dokumenata radilo je 400-tinjak novinara u 80 zemalja svijeta, a otkrili su da trag "prljavog novca" vodi do struktura u samom vrhu politike, sporta, od Islanda do Rusije, od Argentine do Velike Britanije. Kako "posluje" svjetska elita istražite ovdje.

Ministarstvo kulture predvođeno Zlatkom Hasanbegovićem nastavilo je provoditi politiku vlastite krivice, trenda započetog poetičnom korespondencijom između predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Milorada Pupovca, kada mu je poručila: "U svome pismu spomenuli ste kao žrtve ‘prijetnje i izljeva govora mržnje’ više javnih osoba i organizacija. Osuđujem zajedno s Vama takve postupke. Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije". U epilogu nedavnog napada na novinara i pisca Antu Tomića, iz Ministarstva kulture priopćuju: "Ministarstvo kulture osuđuje fizičko nasilje i napad na svakog građanina. Ovaj slučaj ujedno podsjeća na važnost odgovornosti za javno izgovorenu i/ili pisanu riječ". Više u komentaru Sanje Despot na Faktografu.

Ana Benačić za portal Televizije N1 piše o tužbi zbog povrede ugleda i časti koju je televizijski voditelj i desničarski aktivist Velimir Bujanec pokrenuo protiv satiričkog portala News Bar. "Ono što se u lipnju 2015. činilo smiješnim - konkretno demantij spornog satiričnog teksta ‘Hitna pomoć oživljavala Bujanca nakon vijesti o zapljeni kokaina vrijednog 44 milijuna eura, u kojemu Bujančevi odvjetnici demantiraju svako napisano slovo uz napomenu da se radi o netočnoj tvrdnji - moglo bi postati smrtno ozbiljno. Točnije, mogla bi to biti "smrt satiri i sloboda medijima", po zamislima ekstremista iz tzv. Hrvatskog etičkog sudišta", piše Benačić.

Zaha Hadid, Heydar Aliyev Center u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu

Iznenada, u 65. godini godini života umrla je Zaha Hadid, arhitektica međunarodnog ugleda čiji je rad nadilazio strukovne okvire i imao rijedak popularnomedijski odjek i prva žena koja je za svoj rad u području arhitekture dobila prestižnu Pritzkerovu nagradu. Više o njenom životu, karakteru i radu čitajte u nekrologu Johan Seabrooka u New Yorkeru.

"Na nekoliko razina nedavno otvorena izložba 45. u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu barata alatima ‘mekog revizionizma’, kako i dolikuje političkom trenutku u kojem je otvorena: od ishodišne ideje o toj godini kao kompleksnoj traumi u imaginarnoj povijesti hrvatske nacije preko ‘profesionalne pristojnosti’ u tretmanu materijala s obiju strana do evociranja statusa građanske kulture u kvislinškoj tvorevini", piše Branimira Lazarin za Bilten, ispisujući prvu do sada ozbiljniju kritičku reakciju na izložbu najavljivanu kao "kompleksan kulturno-povijesni presjek koji u prvoj polovici godine obuhvaća razdoblje NDH, a u drugoj FNRJ".  

John Carpenter, piše Andy Beta za NPR, kroz čitavu svoju karijeru nije bio sklon snimanju nastavaka svojih filmova. Sve do sada, ali u sasvim drugom mediju. Početkom prošle godine Carpenter je za američku nezavisnu izadačku kuću Sacred Bones objavio izbor iz bogatog opusa autorske filmske glazbe koji je nastajao gotovo četrdeset godina. Ovih dana, točnije 15. travnja, dobit će i nastavak u albumu Lost Themes II, s još dvanaest "izgubljenih skladbi" koje nikada nisu imale svoje oživotvorenje na filmskom platnu, a u cijelosti ga možete preslušati ovdje

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 04.04.2016

VEZANE VIJESTI

Plamteći besmisao svakodnevice

Piše: Vatroslav Miloš

Izbor iz tjedna u medijima: od montiranog procesa za Montirani proces, preko masakra u Dvoru na Uni, do Ase Briggsa i nalaženja smisla u sve većoj količini dostupne glazbe.

Sve je relativno

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od previranja na javnoj televiziji i lektire, preko aktualne nacionalne paradigme u Poljskoj, do Jenny Hval i Fear of Men.

Napredna enigmatika

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od sve tragičnijih kadrovskih rješenja nove vlade, preko prvaka lokalne revizionističke misli, do Einsteinova socijalizma i moskovskih pasa lutalica.