Subverzivni potencijal kazališta sjena | kulturpunkt

Vijesti Izvedbene umjetnosti

<

Subverzivni potencijal kazališta sjena

Grčki Karađoz posebno je politički nekorektan medij.

Kazalište sjena pojava je koja postoji u kulturama od Azije do Balkana, svaki put u drugačijem, kulturno prilagođenom obliku. U svim kontekstima bilo je, i danas je, izraz nižih klasa, društveno neprihvaćenih ili siromašnih pojedinaca. Tradicionalne su teme kazališta sjena siromaštvo, glad te isključenost. Kazalište sjena još uvijek živi u Grčkoj, Turskoj i diljem Azije. U domaćim krajevima i regiji ne postoji od tridesetih godina prošloga stoljeća, dok se od ove godine naziru pozitivni pomaci i u ovome kazališnom izrazu. Konkretno, u predstavi Regoč zagrebačkog kazališta Trešnja, kazalište za djecu pokazalo se i dalje najotvorenijim za nove forme, te u području popularne kulture, odnosno pobjednicima talent showa jedne komercijalne televizije, kazalištu sjena Promenada iz Karlovca. Kao posebna umjetnička forma pučke kulture, takvo je kazalište oduvijek nosilo subverzivni potencijal. Glavni junak tradicionalne izvedbe jest Karađoz, siromah koji humorom, trikovima i prijevarama pobjeđuje, rješava probleme i ismijava sve što je represivno. On je simbol borbe protiv okrutne vlasti, nasilne moći, nepravde, autoriteta, pohlepe i gluposti.

Lutkari Srpskog kulturnog centra Danilo Kiš iz Ljubljane, pod vodstvom direktorice centra Svetlane Slapšak, oživjet će ovu tradicionalnu tehniku u novoj sredini s ciljem da postane medij i portal kulture ranjivih društvenih grupa. Uz igru svjetla, boja, glazbe i lutaka predstavit će Tužnu i veličanstvenu priču o Sotiriji Bellou, grčkoj pjevačici, antifašistkinji i buntovnici, neskrivenoj lezbijki koja nikada nije pristala na kompromis s vlastima i vlastitim principima. Osamdesetih godina prošloga stoljeća bila je veoma popularna, a surađivala je s mnogim slavnim umjetnicima. Državno priznanje za svoj rad nije nikada dobila. Umrla je u neimaštini, usamljena, a novac koji je zaradila uglavnom je trošila na kocku i alkohol.

Svetlana Slapšak je antropologinja, feministica i teoretičarka kulture, matična institucija joj je Institutum Studiorum Humanitatis u Ljubljani, gdje radi kao koordinatorica programa Antropologija antičkih svjetova i Antropologija roda te kao dekanica od 2004. godine. Kao direktorica Srpskoga kulturnoga centra Danilo Kiš, čiji lutkari pokušavaju oživjeti kazalište sjena na ovim prostorima, u intervjuu Damiru Imamoviću objašnjava aktualnost Karađoza: "Zahvaljujući medijima i internetu, nikada nije bilo lakše naučiti se izvođenju pozorišta senki odnosno Karađoza, i to grčkog Karađoza, koji nam po pristupu, dramaturgiji i političkoj satiri najviše odgovara. Sa druge strane, taj svet u kojem živimo je jako fragilan: nestane struje, ode naš elektronsko-digitalni raj. Karađoz se može izvoditi bilo gde, kod kuće, sa svećama. Nemiri, ratovi, pobune, revolucije su možda bliska budućnost - opet je Karađoz tu. Karađoz pripada mediteransko-balkanskim kulturama sirotinje. U Grčkoj je uveliko postao terapija u najnovije doba. To je zabava za decu, koju vole odrasli, a opet grčka dečica uživaju u direktnim i neučtivim političkim aluzijama kojima ovo pozorište obiluje. U Grčkoj su u šezdesetim i docnije - sve do danas - puštali Karađoza na televiziji kao zamenu za crtiće, jer nisu bili tako privilegovani sa Disney-om kao mi u socijalističkoj Jugoslaviji...", te zaključuje: "Grčki Karađoz posebno je politički nekorektan medij".

Predstava će biti izvedena u Studiju smijeha u Vlaškoj, u srijedu 17. listopada u 18.30 sati, a vezana je uz izložbu Miraz u galeriji Nova koja otvara prostor za samoindentifikaciju te za društveno odgovoran i angažiran politički diskurs. Program izložbe i predstave završni je dio projekta Žensko naslijeđe – doprinos ravnopravnosti u kulturi čiji je nositelj Centar za ženske studije iz Zagreba.

KP / CŽS

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 15.10.2012

VEZANE VIJESTI

Miraz

U polju vizualne umjetnosti izložba Miraz otvara prostor za samoindentifikaciju i za društveno odgovoran, angažiran politički diskurs.