Šutnja je odobravanje | kulturpunkt

Šutnja je odobravanje

Uslijed izljeva mržnje, zastrašivanja i napada na novinar(k)e reagirala je međunarodna organizacija Reporteri bez granica, koja poziva hrvatske vlasti da nedvosmisleno osude takvu praksu.

Piše: Ivana Pejić

Indeks medijskih sloboda kojim međunarodna nezavisna organizacija Reporteri bez granica (RSF) evaluira stupanj pluralizma, nezavisnosti medija i sigurnosti novinara u sto osamdeset svjetskih zemalja ove je godine ukazao na zabrinjavajući porast netrpeljivosti prema novinarima i sve propusniju liniju između verbalnog i fizičkog nasilja kojemu su izloženi. Sam naziv ovogodišnjeg izvještajaKrug straha (A cycle of fear) upućuje na ozbiljnost situacije u kojoj je broj zemalja sigurnih za novinare sve manji, dok autoritarni režimi sve više sužavaju prostor za slobodan rad medija.

Atmosferi straha, ističe se u izvještaju, posebno doprinosi uznemirujuća antimedijska retorika i otvoreni animozitet političara prema medijskim radnicama i radnicima, čime se direktno ugrožava njihova sigurnost. Zastrašivanja i prijetnje upućene novinarkama i novinarima koji istražuju korupciju i veze između visoke politike i organiziranog kriminala tako sve više postaju standardni "profesionalni rizici" kojima su izloženi medijski radnici i u onim društvima koja načelno štite temeljne demokratske vrijednosti. Među njima je i Hrvatska koja se, pored zasebnog dosjea, spominje i u globalnom sažetku ovogodišnjeg izvještaja zahvaljujući "rastućem sudskom šikaniranju novinara" – rekordnom broju tužbi protiv ugleda i časti koje se koriste kao instrument pritiska na novinarske slobode. 

S iste adrese ovih je dana stiglo i zasebno priopćenje kojim se hrvatska Vlada proziva zbog "opresivne šutnje" koja prati izljeve mržnje i niz prijetnji upućenih domaćim novinarkama i novinarima. Reporteri bez granica pozivaju se na niz recentnih slučajeva zastrašivanja medijskih radnika i radnica i sve češćeg zazivanja "smrti novinara" – fraze za koju se potpisnici priopćenja pitaju hoće li u Hrvatskoj postati uobičajena. Nakon što su ranije ove godine takvi natpisi uklonjeni sa zgrada pored sjedišta televizije N1 i portala Telegram i Net.hr, grafiti istog sadržaja osvanuli su krajem kolovoza u Zadru ispred uredništva portala Zadar News, dok su u splitskoj iteraciji novinari izjednačeni s crvima. O posebno teškoj situaciji u manjim sredinama svjedoči i slučaj novinarke Andree Topić, čiji je istraživački rad o bespravnoj gradnji za lokalni medij prvo "nagrađen" bušenjem guma autobomila, koji je zatim, da bi poruka bila jasnija, dodatno gađan i jajima. 

A poruka, kažu u RSF-u, uvijek ima isti cilj – napasti, zastrašiti i ukaljati ugled novinara i novinarki te tako diskreditirati njihova istraživanja ili ih prisiliti da od njih odustanu. Pozivaju stoga domaće vlasti da javno osude napade i prestanu s praksom nekažnjavanja odgovornih. "Hrvatske vlasti moraju nedvosmisleno osuditi takvu praksu i zaustaviti nezdravu atmosferu nekažnjivosti koja vlada u Hrvatskoj, a koja predstavlja stvarnu opasnost za njene novinare", izjavila je Pauline Adès-Mével, voditeljica ureda RSF-a za Europsku uniju i Balkan. Unatoč tome što je pokrenuto nekoliko policijskih istraga kako bi se pronašle osobe odgovorne za napade na medije, primjećuje kako su hrvatske vlasti ostale začuđujuće tihe kada se radi o ovim, ali i drugim napadima na novinare. 

Hrvatsko novinarsko društvo pak kontinuirano upozorava na brojne uvrede, prijetnje, fizičke napade koje doživljavaju medijski radnici i radnice te poziva nadležne institucije da zaustave hajku na novinare. "Svjesni da je histerija i mržnja prema novinarkama, novinarima i medijima samo još jedan dokaz dubokog poremećaja u društvu, apeliramo na zdrav razum i smirivanje tenzija", poručuje u medijskom priopćenju predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji poput inozemnih kolega izražava zabrinutost šutnjom političkog establišmenta.

"Ne činiti ništa jednako je prešutnom davanju potpore onima koji medijima prijete", zaključuje Adès-Méve u priopćenju RSF-a. Nada da će ova poruka doći do svojeg adresata ipak ostaje mala, budući da je domaća vlast u više navrata pokazala da slabo mari za međunarodne primjedbe i analize, kao i za nepošitvanje medijskih zakona, političke i korporativne pristiske i ukupno urušavanje profesije koja bi trebala biti jedan od temeljnih stupova demokratskog društva.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 11.09.2019

VEZANE VIJESTI

U slobodnom padu

Piše: Ivana Pejić
Godišnji izvještaj Reportera bez granica, uz eroziju medijskih sloboda na globalnoj razini, ukazuje i na zabrinjavajući trend rasta animoziteta političkih lidera prema novinarima i medijima.

Preko ruba cenzure, u odmazdu

Piše: Ivana Pejić
Tužbe protiv ugleda i časti koriste se kao instrument pritiska na novinarske slobode, a HND zahtijeva hitno uspostavljanje pravnog okvira koji će takve zloupotrebe onemogućiti.

Generator gušenja medijskih sloboda

Piše: Ivana Pejić

Sudski procesi u svrhu zastrašivanja novinara i cenzure medija poprimaju razmjere epidemije, dok državna vrhuška u njima ne primjećuje nikakav problem.