Sužavanje prostora interkulturalnosti | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Sužavanje prostora interkulturalnosti

Političke i pravne prilike u Europi sve se više razvijaju na štetu ljudskih prava izbjeglica, zaključeno je na tribini održanoj u Kući ljudskih prava, na Svjetski dan izbjeglica.

Pripremila: Matija Mrakovčić

Prosvjedna akcija povodom dolaska turskog predsjednika Erdoğana u Zagreb, FOTO: CMS

Diskusija pod nazivom "Kako su zatvaranjem Balkanske rute kršena ljudska prava izbjeglica" održala se na Svjetski dan izbjeglica, 20. lipnja, u dvorani Kuće ljudskih prava. Diskusiju su organizirali Centar za mirovne studije, Inicijativa Dobrodošli i Grupa 484.

Političkom odlukom zemalja na tzv. Balkanskoj ruti i zemalja članica Europske unije zatvoren je balkanski koridor nakon što je kroz njega od polovice rujna 2015. godine do polovice ožujka 2016. godine prošlo gotovo 700 000 izbjeglica. Zatvaranjem granica, stotine su izbjeglica zatečene u nemogućnosti daljnjeg kretanja, a veliki je broj završio u detenciji s potpuno ili djelomično ograničenim kretanjem. Mnogima su onemogućeni postupci potrage za međunarodnom zaštitom te postupci spajanja obitelji. U nekim su zemljama izvan šengenske zone izbjeglice prepušteni sebi samima zbog čega su podložni trgovini ljudima i drugim opasnostima. 

Istovremeno, Europska komisija predlaže sve restriktivnije politike zajedničkog sustava azila i integracije državljana trećih zemalja te time sužava društveno-politički prostor interkulturalnosti. Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije i Inicijative Dobrodošli kazala je da je sporazum između Turske i EU neostvariv, a da se sustav kvota raspodjele izbjeglica koje su zatečene u Italiji i Grčkoj urušava, prenosi Hina. U europskim zemljama se nalazi oko 1,7 milijuna izbjeglica, a u Turskoj gotovo četiri milijuna, pa bi sa šest milijardi eura koje su namijenjene Turskoj zemlje EU mogle napraviti više i bolje za izbjeglice. Turska nije sigurna zemlja za izbjeglice jer se veliki broj njih ondje nalazi u detenciji, a Turska vraća izbjeglice u Siriju što je kršenje njihovih ljudskih prava. Pored toga, turska vojska i policija su pucale po izbjeglicama i ubile nekoliko desetaka njih. Bužinkić je također rekla kako Turska nije u cijelosti potpisnica Ženevske konvencije, te da je među vodećim zemljama po broju političkih zatvorenika i po kršenju slobode govora i medija.

Europske zemlje izrazito su nepripremljene za dogovor oko preseljenja i premještanja izbjeglica, a u nekima od njih, poput zemalja Višegradske skupine koje su postavljale žice na granicama, nedostaje volja za primanje čak i malog broja izbjeglica. Profesorica na Fakultetu političkih znanosti i članica Centra za istraživanje državljanstva, etničnosti i migracija - CEDIM Vedrana Baričević kazala je da promjene zajedničkog sustava azila zemalja EU neće donijeti poboljšanje ljudskih prava izbjeglica, nego im je cilj ograničiti sekundarne migracije. Razmimoilaženje zemalja EU oko zajedničkog sustava azila dovela su do prijetnji mogućeg raspada EU pa su zemlje odlučile ujednačiti zaštitu na nižoj razni, odnosno na jednako lošim uvjetima traženja azila, dodala je.

U protekla tri mjeseca u Srbiji mjesečno boravi oko 1000 ljudi, uglavnom iz Afganistana, Sirije i Pakistana. Na svom putu kratkotrajno borave u Preševu, Beogradu i Subotici, odnosno unutar graničnog pojasa sa Mađarskom. Istraživačica Grupe 484 Zorana Teodorović kazala je da se trenutno oko 600 tražitelja azila nalazi na granici s Mađarskom te da se u Srbiji povećavaju ilegalna kretanja kao i mogućnost njihove zloupotrebe u krijumčarskim krugovima.

Diskusija je održana u sklopu 3. Tjedana IZBJEGLICAma! koje organizira Koordinacija organizacija civilnoga društva za integraciju. Koordinacija pozdravlja skoro donošenje Akcijskog plana za integraciju u kojem će svako ministarstvo unutar svog resora izraditi i provesti niz mjera kojima će se omogućiti integracija izbjeglica. No, Koordinacija smatra kako je obrazovanje ključ i preduvjet kvalitetne, dugoročne i održive integracije koja je potrebna izbjeglicama i Hrvatskoj, te od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta traži ozbiljno pristupanje ovom zadatku i usuglašavanje mjera koje će kreirati dvosmjernu integraciju - koja će se direktno odnositi na izbjeglice, ali i na domicilno stanovništvo u Hrvatskoj. 

Detaljan program 3. Tjedana IZBJEGLICAma! nalazi se ovdje.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 20.06.2016

VEZANE VIJESTI

Kriminalizacija i detencija izbjeglica

Piše: Martina Domladovac
Arbitrarno izdvajanje i oduzimanje slobode izbjeglicama ima isključivu svrhu zastrašivanja, fizičke i simboličke degradacije te kriminalizaciju.

Država-nacija i goli život

Piše: Luka Antonina
Diskurzivno odvajanje izbjeglica od azilanata, njih od migranata, a potonjih još i od ilegalnih imigranata, prijelomna je točka u kojoj se ogledaju aspekti (neo)liberalne vizije svijeta.

Decentralizacija solidarnosti

Piše: Matija Mrakovčić

Počeo je rad na planu za integraciju izbjeglica koje u Hrvatsku dolaze prema dogovorenim kvotama, javlja inicijativa Dobrodošli!.