Svakodnevni život u stranoj kulturi | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Svakodnevni život u stranoj kulturi

Austrijska umjetnica Almut Rink ovom prilikom govori o višetjednoj pripremi rada "Zona kontakta" na Brijunima i o utjecaju rezidencijalnih boravaka na njenu umjetnički karijeru.

Razgovarala: Ana Kutleša
  • A
  • +
  • -

"Zona kontakta" je video-ambijentalna instalacija čiju okosnicu čine dva video rada i dija-projekcija fotografija preuzetih iz knjige o Josipu Brozu Titu i njegovoj strasti prema lovu.

KP: Možeš li za početak reći kako je uopće započela tvoja suradnja s Galerijom Miroslav Kraljević i koji je bio povod da dođeš raditi u Hrvatsku?
Almut Rink: Organizacija za suvremenu umjetnost rotor iz Graza predložila je tri umjetnika i Galerija Miroslav Kraljević je izabrala mene. Kada sam došla u Zagreb nije bilo određenog projekta. Htjela sam ostaviti stvari otvorenima za nešto što bi moglo biti zanimljivo u vezi teme kojom se inače bavim - (medijske) reprezentacije prirode i socijalnog, ekonomskog i/ili ideološkog upisivanja koje one stvaraju.

KP: Rad "Zona kontakta" produkt je tvog trotjednog boravka na Brijunima. Što te privuklo kod te lokacije i kako je bilo boraviti na Brijunima?
Almut Rink: Prvu informaciju o Brijunima ustvari sam slučajno pročitala u Lonely Planet vodiču po Hrvatskoj, što je ironično jer je turistička percepcija otočja također dio rada. Kratki uvod u povijest i trenutnu situaciju na Brijunima koji sam pročitala u vodiču zvučao je tako čudno da sam odmah pomislila da moram otići tamo i vidjeti to.
Moj prvi dojam bio je: golemi luksuzni engleski park, potpuno umjetna okolina pomiješana s propadajućim prostorima preostalim iz perioda Titovog boravka na otočju. Taj in-between status me posebno privukao.

KP: Možeš li prokomentirati što za tvoj umjetnički rad općenito znače rezidencijalni programi?
Almut Rink: U mom umjetničkom radu rezidencijalni su programi bili veliki inputi na prostornoj i konceptualnoj razini. Direktno ili indirektno svi moji boravci u inozemstvu izvršili su golem utjecaj na moj rad. U nekim instalacijama izravno sam iskoristila to iskustvo kako bih se igrala s odnosom putnika i kućne ptičice, na primjer u inter-medijskoj instalaciji "Rain or Shine", lažnom gostujućem predavanju. Rezidencija nije samo putovanje ili radni boravak kako bi se napravila izložba, već te sili da uspostaviš neku vrstu svakodnevnog života u stranoj kulturi i tako ti, u nekim trenucima, omogućuje da napustiš turističku površinu, poput "privremene emigracije". Zauzvrat ti pak dopušta da vidiš vlastitu kulturu u drugom svjetlu.

KP: Možeš li ukratko opisati svoja iskustva na rezidencijama.
Almut Rink: U sklopu rezidencijalnih programa imala sam priliku duže boraviti u Japanu, SAD-u, Belgiji, Kini i Češkoj. Najviše me se dojmio boravak u Tokiju, pogotovo kao umjetnički input, budući da je prisan odnos s prirodom velika vrijednost u Japanu, a simulakrumi koji se tamo mogu vidjeti su neopisivi. Zaista sam zahvalna što sam bila u mogućnosti da upoznam azijski pogled na svijet kroz boravke u Japanu i Kini, a čak sam imala priliku vidjeti i sličnosti i razlike između te dvije kulture.

KP: Kako bi opisala poziciju umjetnika/ce na rezidencijalnom boravku? Je li on/ona netko tko ima priliku uočiti nešto skriveno "domaćim" umjetnicima i svojim pogledom "izvana" ukazati na nešto što se inače uzima zdravo za gotovo, i na taj način obogatiti lokalno područje iščitavanja značenja?
Almut Rink: Da, netko tko je autsajder često može bolje pojasniti stvari jer ima bolji pregled. Svakodnevni fenomeni na koje je netko naviknut mogu postati nezamjetljivi. S druge strane, ako je netko stavljen u drugi kontekst, on ili ona može detektirati razlike u ponašanju, mišljenju, prostornoj dispoziciji i čak neverbalnoj komunikaciji koju domaći umjetnik ne bi primijetio jer se adaptirao.

KP: Kakva je uloga rezidencijalnih programa na umjetničkoj sceni u Austriji/ Beču?
Almut Rink: Zanimljivo je kako umjetnici izvana reflektiraju austrijsku ili njemačku kulturu jer tada možeš, na primjer, ponovo vidjeti stvari drugim očima.
Za domaće umjetnike Austrija je, u odnosu na druge zemlje, unajmila dosta studija u inozemstvu, tako da to naravno ima velik utjecaj na umjetničku produkciju u Austriji i mogućnosti umreženosti za umjetnike. U mojem, kao i u radu mnogih mojih kolega, periodi provedeni u inozemstvu izvršili su snažan utjecaj.

KP: Preokupacija prirodom, odnosno onime što se može iščitati iz čovjekova odnosa prema prirodi može iščitati je nešto što je već od prije prisutno u tvom stvaralaštvu (na primjer u radu koji si realizirala u Japanu). U tom smislu, pretpostavljam da su ti sama lokacija i geografski aspekt mjesta gdje živiš/trenutno boraviš važni za rad. Odnosi li se to i na tvoj trenutni rad?
Almut Rink: Važnost mjesta na kojem živim ili boravim za moj umjetnički rad varira zavisno od koncepta. Za rad "Zona kontakta" Brijuni su odigrali naravno važnu ulogu. Format rada oscilira između dokumentarca o životinjama i putopisa, ali iz vrlo posebne subjektivne perspektive. Radi se o posebnoj "upotrebi" mjesta. Ja samo pokazujem ili opisujem punktove, perspektive i događaje koje me diraju ili su povezani osobno sa mnom.
Video koji trenutno radim je digitalna konstrukcija krajolika, i tako indirektno vezana za postojeće mjesto, ali u mašti ipak povezana s mjestima na kojima sam bila. Ovdje ekran postaje lokacija.

Više o rezidencijalnim programima u Hrvatskoj u tekstu Hrvatska rezidencijalna zbilja u rubrici Kulturoskop
Fotografije: Arhiv g-mk

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 02.07.2008