Sve po starom u novom normalnom | kulturpunkt

Sve po starom u novom normalnom

Rezultati financiranja javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2021. godinu upućuju na nastavak trenda smanjenja izdavanja za kulturu i njenu daljnju marginalizaciju.

Piše: Ivana Pejić
  • A
  • +
  • -

Prošlo je godinu dana od otkrivanja prvog slučaja koronavirusa u Hrvatskoj i prekida sa životom u "starom normalnom" koji je za velik dio kulturno-umjetničke scene, posebno onaj bez institucionalne podrške, značio borbu za preživljavanje i pokušaj držanja glave iznad vode. Da će "novo normalno" 2021. godine značiti još teže financijske prilike jasno je od početka pandemijske krize, a situacija je dovedena do ekstrema u Zagrebu gdje na proračunsku rupu veću od milijardu kuna "sjedaju" troškovi obnove od potresa, čija se šteta procjenjuje na čak 42 milijarde kuna. Gradski proračun prihvaćen u prosincu 2020. predviđa pak rast prihoda – on u 2021. iznosi ukupno 13,65 milijardi kuna, odnosno 1,97 milijardi kuna (16,9 posto) više nego prethodne godine, a koje se planiraju namaknuti prodajom vrijednih zemljišta Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke.

Kako će se taj proračunski rast – bio on realan, socijalan i ravnomjeran kakvim ga vidi gradonačelnik ili predizborno nerealan i dugoročno opasan kako tvrdi oporba – reflektirati na kulturno polje imali smo priliku saznati prošlog tjedna u rezultatima poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. Iznos dodijeljenih potpora za filmsku, glazbenu, likovnu, muzejsku, kazališnu i plesnu djelatnost, centre za kulturu, knjižnice, izdavaštvo, inovativne umjetničke i kulturne prakse, kulturno-umjetnički amaterizam, otkup umjetničkih zbirki te međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku suradnju ukupno broji nešto više od 64 milijuna kuna, što je gotovo 5 milijuna kuna manje u odnosu na prethodnu godinu. Time se nastavlja trend smanjenja izdavanja za kulturu na gradskoj razini primjetan od 2019. godine, no za sustavnu analizu potrebna je usporedba ishoda prethodnih poziva koja u ovom trenutku nije moguća jer su svi rezultati stariji od 2020. godine sa službenih stranica Grada – nestali. 

Dodijeljena sredstva raspoređena su u dvanaest kategorija, od kojih je "najteža" ona kazališne i plesne djelatnosti za koju je namijenjeno nešto više od 13 milijuna kuna. To je ujedno i kategorija koja je podnijela najveći gubitak, obzirom da je prošlogodišnji budžet iznosio dva milijuna kuna više, od čega je čak 1 400 000 manje na stavci kazališta Komedija. Tom kazalištu za premijerni i reprizni program ostaje 1 100 000 kuna, što je i dalje približno iznosu potpore za sve plesne ansamble i projekte zajedno (ukupno 1 377 000 kuna). U kategoriju "teškaša" spada i glazbena djelatnost čijih je 8 636 500 kuna također za nešto više od milijun ispod razine prošlogodišnje potpore, a najveći dio tog iznosa izgubila je Zagrebačka filharmonija. Približno milijun kuna manje ostalo je za međunarodnu, međuregionalnu i međugradsku suradnju, što je u nekoj mjeri i očekivano s obzirom na redukciju međunarodnih manifestacija, gostovanja i mobilnosti općenito. 

Razmjerno je dobro prošla filmska djelatnost u kojoj je najveći rez (186 250 kn) podnijela Ustanova Zagreb film, dok je u usporedbi s prethodnom godinom budžet ukupno manji za oko 80 000 kuna, što bi po prilici bio iznos za četiri programa nezavisne produkcije. U sklopu ove kategorije Grad Zagreb, kao i prethodne godine, (su)financira ukupno 24 kratka filma, no među njima nije bilo mjesta za projekt višestruko nagrađivanog redatelja Nebojše Slijepčevića. Slijepčević je, naime, za financiranje predložio Tobogan, film o borbi građana Savice protiv gradonačelnikove samovolje u "uređivanju" njihovog kvarta, no njegov rad očito nije prepoznat kao relevantan ni po temi niti po umjetničkom doprinosu. 

Prepoznata je pak važnost knjige i nakladništva, pa minimalno povećanje budžeta bilježe knjižnička i izdavačka djelatnost. Povećanje od 160 000 kuna koje je dobila potonja prelilo se uglavnom u projekte privatnih izdavačkih kuća, što samo po sebi nije nužno problematično, s obzirom na stanje tržišta knjige. No Grad u isto vrijeme smanjuje financiranje nezavisne produkcije časopisa, koji se nalaze u još težem položaju od knjige – doslovno pred izumiranjem. Da vijeće za njhove potrebe baš i nema sluha svjedoči činjenica da je književnom časopisu Gordogan prepolovljena potpora, dok je časopis za umjetnost, teoriju i aktivizam Up & Underground ostao bez trećine prošle godine dodijeljenih sredstava. 

U plusu od nešto više od 200 000 kuna (ukupno 2 130 900) našla se i kategorija inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi u koju potpada najveći dio produkcije nezavisne scene – popularno "sirotište" za gotovo sve izlazi iz okvira institucionalno afirmirane umjetnosti i kulture. Unatoč blagom rastu, riječ je i dalje o jednom od najslabije financiranih područja kulturno-umjetničke produkcije, s prosječnom potporom u iznosu nešto većem od 23 000 kuna. Za usporedbu, kategorija centara za kulturu koja prema ukupnom iznosu slijedi inovativne prakse ima prosječan iznos potpore od oko 73 000 kuna, s tim da prosjek "kvari" Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koji s 32 000 kuna ima uvjerljivo najnižu potporu među gradskim ustanovama. 

Ukupna slika raspodjele potpora za javne potrebe u kulturi Grada Zagreba za 2021. godinu u usporedbi s onom "pretpandemijskom" odaje dojam da se rezalo tamo gdje se moglo, a dodavalo gdje je bilo oportuno. Bez obzira na rast ukupnog iznosa gradskog proračuna, kultura malo po malo ostaje bez značajnog dijela sredstava, što najbolje ilustrira primjer najizdašnije financirane kazališne i plesne djelatnosti, koja je u posljednjih osam godina izgubila preko 10 milijuna kuna. S obzirom na to da svjetlo na kraju pandemijskog tunela još uvijek nije na vidiku, smanjenje javnih potpora u kriznoj će godini dodatno ugroziti ionako marginalizirani položaj kulture i umjetnosti. Jasniju sliku budućnosti svakako bi trebalo dati Ministarstvo kulture na čiju se cjelovitu objavu rezultata Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi još uvijek čeka.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 25.02.2021

VEZANE VIJESTI

Popust umjesto pomoći

Piše: Lujo Parežanin
Pročelnica zagrebačkog Ureda za kulturu Milana Vuković Runjić svojim preporukama ignorira obvezujuće mjere pomoći kulturnom sektoru koje je izglasala Gradska skupština Grada Zagreba.

Malo, manje, najmanje

Piše: Martina Domladovac
Prema rezultatima istraživanja izdvajanja za kulturu u Jugoistočnoj Europi, iako imaju najviši proračun, u odnosu na njega najmanje ulažu u kulturu Hrvatska i Srbija te Zagreb i Beograd.

Cipelarenje suvremenog plesa

Piše: Lujo Parežanin

Novo smanjenje potpore Tjednu suvremenog plesa u okviru financiranja javnih potreba u kulturi Grada Zagreba još je jedan neobjašnjivi udarac ovdašnjoj plesnoj umjetnosti.