Četiri organizacije civilnog društva, Lezbijska organizacija Rijeka – LORI, Zagreb Pride, Domino i Centar za mirovne studije podnijele su udružnu tužbu protiv predsjednika GNK-a Dinamo Zdravka Mamića zbog poticanja na diskriminaciju. Tužba podnesena zbog izjave da "u hrvatskoj reprezentaciji gejevi ne bi trebali igrati nogomet, jer gej čovjeka ne može vidjeti kao člana reprezentacije, već samo kao baletana, tekstopisca i novinara", predana je Županijskom sudu u Zagrebu 10. prosinca 2010. godine. 

Krajem ožujka 2011. godine isti je sud donio presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev uz obrazloženje da se radi o "vrijednosnom sudu" Zdravka Mamića. Protiv takve presude podnesena je žalba te slijedi niz požurnica Vrhovnom sudu povodom kojih Sud 18. travnja 2012. odbija žalbu. Revizija presude podnesena je istog dana. Tek jučer, 25. siječnja 2016, organizacije su zaprimile presudu kojom se preinačuju presude Vrhovnog suda i Županijskog suda te se utvrđuje da je Zdravko Mamić u svojoj izjavi diskriminirao LGBT osobe. Sud je Mamiću naložio i javnu ispriku koju mora u roku od tri dana, zajedno s presudom, objaviti u Jutarnjem listu te mu zabranio ponavljanje djela.

Radi se o presedanskoj odluci Vrhovnog suda po kojoj je zabranjena svaka javna izjava koja ima za cilj poticanje na diskriminaciju te predstavlja snažan mehanizam zaštite od diskriminacije svih manjinskih i ugroženih skupna građana u Hrvatskoj. Ovom presudom Vrhovni je sud zacementirao visoki standard zaštite prava LGBT osoba, ali i svih drugih skupina građana, svih manjinskih grupacija u našem društvu, od svakog oblika javnog poticanja na diskriminaciju, smatraju udružene organizacije. 

Također, u svibnju 2015. godine udruge su podnijele zahtjev Vrhovnom sudu radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku koji je pozitivno riješen odlukom predsjednika Suda RH. Po isteku zadanog roka od šest mjeseci koji je Sud imao za donošenje odluke, podnesen je zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. No, taj će zahtjev biti odbijen jer je u međuvremenu odlučeno o reviziji. Udruge upozoravaju da se na ovu presudu čekalo više od pet godina što je izrazito dugotrajan postupak. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, diskriminacijski postupci se vode prema žurnoj proceduri, a pet godina se nikako ne može okvalificirati kao žurna procedura.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.