Taktilno iskustvo procesa | kulturpunkt

Taktilno iskustvo procesa

Odmičući se od ideje galerijskog prostora kao primarno izložbenog, GMK povezuje umjetnika Evana J. Kirbyja i kolektiv NOT_____ENOUGH koji istražuju odnose prema modi u suvremenom društvu.

Piše: Sara Gurdulić

Evan J. Kirby: sewing circle / FOTO: Sara Gurdulić

  • A
  • +
  • -

Posljednji petak u studenom, poznatiji po nazivu black friday (crni petak), dio je američke tradicije obilježavanja početka božićne kupovine. Slika koju crni petak evocira uglavnom je ona velikih američkih trgovina punih ljudi koje stoje u redu ili ulaze u verbalne i fizičke sukobe oko šoping ulova, od kojih se odjeća ističe kao popularan izbor. Proizvedena u zemljama s minimalnim zakonima sigurnosti u radu, odjeća brendova brze mode (koja uključuje i visoku modu) prepoznatljiva je po niskoj kvaliteti i kratkom životnom vijeku. Kao odgovor na kapitalističke praznike poput crnog petka nastalog da se zaradi na ostatcima hiperprodukcije, razvija se pokret spore, odnosno cirkularne mode. Izbjegavajući zamke konzumerizma, slow-fashion podrazumijeva prakse poput popravaka, prenamjene i svrhovite kupnje, po mogućnosti rabljene robe. 

Spomenute prakse provodne su niti ciklusa dvaju radova u nastajanju koji se predstavljaju u Galeriji Miroslav Kraljević od 23. do 30. studenog. Odmičući se od uvriježene ideje galerijskog prostora kao primarno izložbenog, a zatim potencijalno interaktivnog i participativnog, kustosi GMK povezuju projekte umjetnika Evana J. Kirbyja i kolektiva NOT_____ENOUGH koji istražuju odnose prema tekstilu i modi u suvremenom društvu.

Projekt sewing circle Evana J. Kirbyja ostvaruje se kroz sudionički rad u periodu od četiri dana tijekom kojih umjetnik poziva posjetioce da mu se pridruže u krugu šivanja. Galerijski prostor transformiran je u sanjivu prostoriju s jastucima različitih tekstura okupljenih oko središta, odnosno taburea na kojem su postavljeni alati poput igli, škara i konaca. Uz šivaći pribor, oko taburea se nalaze tekstilni materijali, rašiveni i rastavljeni komadi odjevnih predmeta iznad kojih vise niti raznobojnih klupka vune tvoreći efekt baldahina.

Evan J. Kirby: sewing circle / FOTO: Sara Gurdulić

Sudionici su pozvani pridružiti se u paranju i spajanju komada tkanina uz razgovor s umjetnikom čija je ideja razvijanje novih odnosa spram odjeće i proizvodnih procesa uključenih u njen nastanak. U duhu kolažiranja tkanina, sam Kirby nosi vlastitu šarenu kreaciju skrojenu od rasparenih komada hlača, pritom ne skrivajući nesavršenost rezova i šavova. Kultivacijom alternativnih odnosa prema stvaranju odjeće, naglasak nije na stilskoj ili krojačkoj ujednačenosti, već dijalozima koji nastaju u trenutcima prepuštanja taktilnom iskustvu procesa inače preseljenog u masovnu tvorničku proizvodnju.

Kolonijalno-kapitalističke silnice koje su oblikovale i podržale ovakav model modne industrije ispituje i kolektiv NOT_____ENOUGH. Nizom radionica naziva Not plural enough raspoređenih u tri dana, od 28. do 30 studenog, Andrea Chehade Barroux, Mari Cortez i Marina Sasseron de Oliveira Cabral, nastoje "prepoznati pluralne definicije mode" koristeći metode mapiranja, prisjećanja, kategoriziranja i rekategoriziranja.

Evan J. Kirby: sewing circle / FOTO: Sara Gurdulić

Istovjetno Kirbyjevom projektu participativne izložbe, kolektiv triju umjetnica iz Južne Amerike ne pretendira na tehničku izvrsnost sudionika, nego volju za promišljanje mode van dominantnih ideja o odijevanju, institucijama, tijelu i kulturi. Polazeći od osobnog iskustva studija u Nizozemskoj gdje su u nekom trenutku bile percipirane kao "nedovoljno Latinoamerikanke, ali i nedovoljno Europljanke", članice kolektiva vežu politike identiteta uz kritičko promišljanje proizvodnih procesa koji ih omogućavaju. 

Alternativnim pristupima modi, tekstilu i odijevanju, oba projekta nastoje uključiti zajednicu u njihovo promišljanje, pritom izazivajući institucionalizirane norme prezentiranja umjetničkih djela. Naglašavajući proces, odnosno vrijeme, kao jedan od ključnih elemenata rada, propituju transformativni potencijal kolektivnog stvaranja i otpora dominantnim oblicima proizvodnje i prodaje. 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 26.11.2022

VEZANE VIJESTI

Spora moda je ekološka nužnost

Piše: Paula Marasović

Naoko u kontradikciji sa samom idejom mode, uvođenje koncepta održivosti u proizvodnju odjeće nužno je za očuvanje okoliša i poboljšanje radnih uvjeta u modnoj industriji.

Audio vodstvo: Slow Fashion / Na rubu

Autorica: Martina Kontošić

Članovi prve hrvatske studentske zadruge Fabric8 co-op govore o pojedinačnim i grupnim radovima koji su u izradi slijedili postulate 'slow fashion' pokreta.

Umjesto industrije koja guta sve pred sobom

Piše: Martina Domladovac
Kao odgovor na industriju brze mode, jednu od najštetnijih industrija današnjice, javlja se pokret slow fashion koji modu što više nastoji približiti održivosti.