Teslina je bolja od Bogovićeve | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Teslina je bolja od Bogovićeve

Objavljena je analiza prve radionice Akupunkture grada koja se u sklopu europskog projekta In public in particular bavi Teslinom ulicom.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: društvene mreže

Od 6. do 10. lipnja 2016. godine održana je prva radionica Akupunkture grada u sklopu europskog projekta In public in particular. Projekt se bavi Teslinom ulicom u Zagrebu, a kroz nekoliko radionica pokušat će odgovoriti na pitanje kako se u njoj može poboljšati kvaliteta života. Istraživanje pješačkih tokova u ulici bio je fokus prve radionice, a materijal dobiven promatranjem, statističkim podacima i razgovorima sa zaposlenicima koji rade u dijelu Tesline i Preradovićeve čini bazu za buduće Akupunkturne radionice. 

Objavljena analiza pokazala je kako prolaznici umjesto kretanja Teslinom često odabiru skrenuti u pješački dio Preradovićeve ulice. Također, pješaci preferiraju stranu ulice koja se nalazi u sjeni, a često su, zbog preuskog pločnika i prepreka koje se na njemu nalaze, primorani kretati se kolničkim dijelom ulice. Prolaznici koji se kreću u grupama uglavnom koriste prostor na kojem nema terasa ugostiteljskih objekata, a biciklisti više od Preradovićeve koriste Teslinu. Često se kreću uz bicikle čemu bi razlog mogao također biti uzak nogostup.

Analiza ističe i kako zaposlenici koji rade u Teslinoj ili Preradovićevoj ulici više vole Teslinu od paralelne Bogovićeve ulice koja je u potpunosti pješačka zona, ali isto tako zakrčena terasama ugostiteljskih objekata. Istraživanje je pokazalo kako ulicu najviše koriste prolaznici, a najaktivnije razdoblje je prijepodne, no tijekom večeri najviše ljudi se u njoj zadržava - sjedeći ili stojeći. Iako je Teslina načelno pješačka ulica, vozila povremeno prolaze kroz nju, a u analizi se navodi kako postoji opasnost da bi apsolutna zabrana motornog prometa ulicu lišilo njene trenutne atmosfere te bi mogla poput Bogovićeve, postati previše zakrčena i nelagodna za prolaznike.

Akupunktura grada je inicijativa aktivna od 2009. godine pod okriljem Društva arhitekata Zagreba. Osnovni cilj inicijative je poboljšanje kvalitete korištenja javnih gradskih prostora pomoću malih i preciznih intervencija. Očekivani pozitivni učinci ovih točkastih intervencija šire se dalje i zahvaćaju veća urbana područja, ponajprije kroz razumijevanje i edukaciju zajednice i lokalnih upravljačkih struktura. Kako bi osigurali uspješnost procesa, stanovnici trebaju biti uključeni i participirati od samog početka: od prepoznavanja lokacija, preko odabira prijedloga intervencija, do implementacije i aktivnog korištenja. Uz participaciju zainteresiranih, za kvalitetu procesa važan je i interdisciplinarni pristup pri čemu više relevantnih struka zajednički traže uzroke i rješenja neke situacije.

Na sličan način In public in particular teži razvoju i promicanju aktivnih umjetničkih metoda i site specific umjetnosti. Istraživanje, javne radionice i međunarodne ulične aktivnosti koje provode umjetnici i studenti u suradnji s osobama koje se kreću ulicama. Svaki partner projekta odabrao je jednu ulicu u svom gradu gdje će se usredotočiti na ljude, usluge, povijest i specifičnosti tih lokacija, a potiče se i suradnja s malim poduzećima, javnim institucijama i NVO-ima koji djeluju u blizini. Osim Tesline ulice u Zagrebu, u projekt su uključene i ulica Linnankatu u Turkuu, ulica Dambrugge u Antwerpenu i ulica Thomas u Dublinu.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 14.07.2016

VEZANE VIJESTI

Umjetnost transformira grad

Piše: Tihana Bertek

Prema ideji inkluzivne zajednice koju promiče kampanja Zagreb: otvoreni grad? na fasadi jedne od zgrada u Vojnovićevoj novi je mural izradio Miron Milić.

Potencijal preskočenih prostora

Piše: Antun Sevšek
U Zagrebu je u posljednjih petnaestak godina regeneriran ili obnovljen, parafrazirajući eufemizme za uspješno realizirane investicije u brownfielde, velik broj "preskočenih" prostora.

Akcija protiv bogatih i moćnih

Piše: Martina Domladovac
Ulični umjetnik Blu počeo je uništavati svoje murale u Bologni kada je najavljeno njihovo uklanjanje sa zidova kako bi ih se pretvorilo u muzejske eksponate podložne kupnji kolekcionara.