Tko je idući? | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Tko je idući?

Nizom događaja pod nazivom Prvo su došli po Assangea... obilježava se četvrta godina od kada je aktivist Julian Assange kao politički azilant zatočen u Veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.

Piše: Martina Domladovac

Assange, Manning, Snowden skulptura na Dev9t Festivalu, Srbija, FOTO: WikiLeaks / Facebook

  • A
  • +
  • -

Od 19. do 25. lipnja održava se niz događaja pod nazivom Prvo su došli po Assangea... (First they came for Assange...), kako bi se obilježila četvrta godina od kad je politički aktivist Julian Assange zatražio politički azil u Veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, te od tada u njemu bio prisiljen ostati. Razgovori, predavanja i govori u sklopu obilježavanja odvijaju se simultano u različitim gradovima svijeta, a neki od njih su Atena, Beograd, Berlin, Bruxelles, Buenos Aires, Madrid, Milano, Montevideo, Napulj, New York, Quito, Pariz i Sarajevo. Među govornicima ističu se filozofi Noam Chomsky i Slavoj Žižek, kineski umjetnik Ai Wei Wei, glazbenice Patti Smith i PJ Harvey, američki dokumentarist Michael Moore, španjolski novinar Ignacio Escolar, engleski umjetnik Brian Eno, bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis i mnogi drugi, a događaju će se video-prijenosom iz ekvadorskog Veleposlanstva pridružiti i Assange.

Osnivač WikiLeaksa, organizacije koja prikuplja i objavljuje cenzurirane ili tajne dokumente i podatke koji dokazuju korupciju, špijunažu, ratne ili druge zločine, ograničen je na život u zatvorenom prostoru Veleposlanstva od 19. lipnja 2012. godine. S obzirom na to da britanska policija neprestano motri zgradu, izlazak iz Veleposlanstva mu je onemogućen, a u slučaju uhićenja prijeti mu izručenje Švedskoj gdje ga se tereti za seksualno zlostavljanje dvije žene 2010. godine, dok je nekoliko drugih optužbi palo u zastaru. Ne usuđuje se otputovati u Švedsku zbog opravdanih strahova da bi ga ta zemlja mogla izručiti SAD-u gdje ga se tereti za špijunažu povezanu s objavljivanjem povjerljivih vojnih i diplomatskih dokumenata 2010. godine. Na temelju njih osuđeno je više američkih vojnika za mučenje afganistanskih zatvorenika, te pucanje po iračkim civilima. 

Assange je tako zatvoren već četiri godine bez suđenja, a zbog produljenog pritvora ozbiljno mu je ugroženo zdravlje. U veljači 2016. godine UN je njegov pritvor proglasio ilegalnim i zahtijevao hitno puštanje i kompenzaciju. Više od petsto organizacija za ljudska prava, bivših dužnosnika UN-a, nobelovaca i profesora prava potpisalo je peticiju kojom pozivaju vlade Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva da poštuju odluku UN-a i da se Assangea odmah oslobodi. Unatoč tome, prošlo je više od sto dana, a ništa se nije promijenilo niti je izgledno da će se promijeniti u bliskoj budućnosti. 

Naziv događaja nadahnut je poznatom pjesmom Martina Niemöllera, o kukavičluku njemačkih intelektualaca u vrijeme dolaska nacista na vlast i "čišćenja" nepodobnih grupa ljudi, jedne po jedne. "Prvo su došli po Juliana Assangea, zatim su došli po Chelsea Manning, zatim su došli po Edwarda Snowdena...tko je idući?", stoji na službenoj stranici događaja. Time se upozorava da živimo u vrijeme opasno za zviždače, a ukoliko ne dođe do povećanog političkog pritiska, ne samo da se Assangeov status neće promijeniti, nego bi i svi koji se protive političkim i ekonomskim centrima moći uskoro mogli postati mete.

"Okupljamo se diljem svijeta kako bi digli glas za Juliana, jer je on digao glas za sve nas, govorimo dok još ima ljudi koji mogu govoriti", rekao je Srećko Horvat, jedan od organizatora događaja.  

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 20.06.2016

VEZANE VIJESTI

WikiLeaks protiv TTIP-a

Pripremio: Vatroslav Miloš

WikiLeaks je pokrenuo kampanju prikupljanja 100 tisuća eura koje će iskoristiti kao nagradu za povjerljive informacije o TTIP-u. 

Važno je biti van tržišta

Piše: Ivan Tomašić
Htjeli mi to ili ne, umjetnost je roba. Umjetnost komunicira, a djelo zauzima svoje mjesto u komunikacijskom lancu: dakle, komunikacija je roba.

Mogućnost drugačije tehnopolitike

Tomislav Medak održat će predavanje posvećeno "emancipatornim tehnološkim politikama u doba nadzora elektroničkih komunikacija".