Uspjesi u limbu asimetričnog partnerstva | kulturpunkt

Uspjesi u limbu asimetričnog partnerstva

Projekt sudioničkog upravljanja zgradom Scheier Međimurju i Čakovcu je donio nužan prostor za kulturu, no njegova je budućnost neizvjesna zbog slabo izraženog interesa partnera iz Županije.

Piše: Robert Peharda

Čakovcu i Međimurju nedostaje društveno-kulturni prostor. Trenutno je Čakovec ograničen na muzej, knjižnicu, kino/teatar, koji svi imaju prostore u predvorju namijenjene izložbama. No ne postoji prostor koji okuplja ljude kao što to čini društveno-kulturni centar koji omogućuje da udruge, kulturnjaci i umjetnici produciraju i stvaraju raznolike programe, ali koji isto tako omogućuje razmjenu znanja, uključivanje zajednice i razvoj gradskog kulturnog okruženja. Postojanje jednog takvog prostora je važno i za upoznavanje lokalnog stanovništva s udrugama, umjetnicima i kulturnjacima koji djeluju među nama i koji se često upravo zbog nedostatka adekvatne infrastrukture okreću Zagrebu, a također je bitno i zbog gostovanja brojnih nacionalno i međunarodno priznatih kulturnih aktera i prezentacije projekata. 

Čakovec je, kao i brojne druge sredine u Hrvatskoj, godinama tražio prikladan prostor u kojem bi, makar u podstanarskom statusu, svoj dom pronašli razni izvaninstitucionalni, suvremeni kulturni i društveni sadržaji. S tim je ciljem još početkom 2014. godine nastala ideja o osnivanju Društvenog centra Čakovec. Desetak organizacija civilnog društva i dvadesetak pojedinaca okupilo se pod zajedničkim imenom Inicijativa 1729/2. Među organizacijama civilnog društva bile su ACT Grupa, CEZAM, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, MURID i drugi, ali i ostali samostalni umjetnici, arhitekti, dizajneri i aktivisti uz potporu nacionalnih organizacija i platformi, poput Saveza udruga Klubtura, Prava na grad ili Mreže mladih Hrvatske. Potporu su pružili i drugi relevantni dionici u lokalnoj zajednici, poput Tehnološko-inovacijskog centra Međimurja i Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA. Naziv Inicijative je katastarska oznaka lokacije bivše čakovečke vojarne. Upravo se taj prostor nametao kao idealno i logično rješenje za buduće mjesto okupljanja organizacija, inicijativa, pojedinaca iz različitih područja u kojem će moći prezentirati sebe i svoj rad.

Privatni prostori zbog visoke cijene najma vrlo su često nedohvatljivi, a Grad Čakovec ne raspolaže neiskorištenim javnim prostorima u vlasništvu jedinice lokalne ili regionalne samouprave. Tek odlaskom vojske iz Čakovca veliki kompleks bivše vojarne ostao je prazan, a lokalna zajednica ubrzo je izrazila želju za prenamjenom tog prostora u neposrednoj blizini gradskog središta. Pune dvije godine trajalo je formalno prebacivanje vlasništva s države na Međimursku županiju, a niti nakon toga odnosi nisu bilo do kraja raščišćeni s obzirom na to da je Ministarstvo obrane imalo određene zahtjeve na koje Županija nije htjela pristati. U moru prijedloga, razgovora i dopisa, ideja da se u bivšoj čakovečkoj vojarni smjesti Društveni centar ipak pada u drugi plan. Županijski prioriteti bili su drugačiji. Danas se na tom mjestu nalaze Međimursko veleučilište, Studentski dom, Međimurska palača turizma, odnosno sjedište Turističke zajednice Međimurske županije, a uskoro svoja vrata otvara i Centar izvrsnosti "Metalska jezgra".

Čakovečka kulturna ekipa nije se predavala. Svjesna činjenice da se na nacionalnoj i europskoj razini posljednjih desetak godina potiče suradnja između javnog i civilnog sektora odnosno između lokalne ili regionalne vlasti i udruga, a sve s ciljem razvoja društveno-kulturnih centara, tražila je nova rješenja. Nova prilika uočena je u javnom pozivu Kultura u centru, koji je raspisalo Ministarstvo kulture u okviru Europskog socijalnog fonda, a koji je iskorišten da bi započeo proces uspostavljanja civilno-javnog partnerstva između saveza udruga Platforma za Društveni centar Čakovec i Međimurske županije. Između ostalog, namjera im je bila pokazati da se putem civilno-javnog partnerstva može upravljati zgradom Scheier. 

U kratkom periodu napravljen je pozitivan iskorak. Zgrada Scheier, koja je do tada bila na glasu kao elitni prostor u koji mogu ući tek odabrani izlagači, odjednom je postala dohvatljiva svima. Vrata su širom otvorena. Povećao se broj programa, a samim time i posjetitelja koji dolaze u Scheiericu. Događaji se promoviraju putem društvenih mreža, a o njima redovito izvještavaju i lokalni mediji. Oformljen je tim ljudi koji se sustavno bavi ovim prostorom, odnosno programima koji se u njemu održavaju. Na internetskim stranicama javno su dostupni slobodni termini, a putem online prijavnice svi zainteresirani mogu zatražiti korištenje prostora ako žele provoditi javni i nekomercijalni program ili aktivnost. No događaj mora biti u okviru pravilnika o organizaciji događaja.

Prema Pravilniku predloženi programi moraju potpadati pod neku od sljedećih kategorija: umjetnost i kultura, posebno suvremeni oblici, zatim suvremene kritičke društvene prakse, obrazovni programi namijenjeni razvoju i jačanju kapaciteta lokalne zajednice i organizacija civilnog društva u sektoru društvene, kulturne i socijalne djelatnosti. Prednost imaju javni programi, zatim radionice, prezentacije, razvoj produkcije i sastanci. Prijavljeni programi ne smiju se zasnivati na širenju mržnje ili bilo kakvog oblika netrpeljivosti na rasnoj, nacionalnoj, seksualnoj ili rodnoj osnovi. Moraju biti raznovrsni i svima dostupni te se moraju naglašeno temeljiti na odnosu partnerstva, povjerenja i suradnje između svih korisnika. O programima odlučuje Programski odbor od petero članova oformljen prema direktnom pozivu i afinitetima članova Platforme, a pozivani su stručnjaci iz različitih područja kulture i umjetnosti. Programski odbor je postojao i u začecima Platforme 2015. godine, a ponovno je okupljen u okviru projekta Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier.

Osim kontinuirane komunikacije s javnošću, radi se na umrežavanjima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, istraživanjima i edukacijama, predstavljanju širokog spektra društveno-kulturnih i umjetničkih programa, ali i unutrašnjem uređenju prostora kojim će se osigurati bolja produkcija. Sve to je nužno da bi čakovečki Društveni centar bio uz bok onima u zapadnoeuropskim gradovima. Ovim projektom u prvom su redu vrata zgrade Scheier otvorena svim građanima, ali i novim, suvremenim, kritičnim i participativnim programima. Tijekom 2019., prve godine provođenja projekta, zgrada je bila popunjena više od 80 posto vremena i sva događanja su bila javna.

Zgradom upravlja Koordinacijski odbor koji čine po dvoje predstavnika Međimurske županije i Društvenog centra. Prije samog projekta, nikakav sličan oblik suupravljanja u Čakovcu i Međimurju nije postojao. Implementacija ideje svim je uključenim stranama predstavljala veliki izazov. Susret s novim oblikom upravljanja izazvao je određene probleme koji se u najvećoj mjeri očituju u ne prevelikoj zainteresiranosti javnog partnera, odnosno Međimurske županije, u velikoj administraciji koja je pala na leđa članova Platforme, kao i u nedostatku zajedničkog prostora za rad. Nabrojani problemi glavni su uzrok nemogućnosti daljnjeg rasta i razvoja uključenih udruga, što je pak glavni preduvjet jačanju kapaciteta same Platforme. Stoga, iako se stabilizacija dogodila, za daljnji razvoj suupravljanja potrebno je još mnogo truda. S obzirom na to da je u projekt uključeno više strana, od svih se očekuje jednaki ili barem podjednaki budući angažman. Članovi Platforme tijekom projekta su se educirali o sudioničkom upravljanju i razvoju suradnje s lokalnom zajednicom. No ne pokaže li Županija interes za nastavkom suradnje, ljudi iz Platforme će stečena znanja i naučene vještine morati iskoristiti putem nekog novog projekta, samostalno ili u suradnji s drugim javnim partnerom.

Iako se trenutni projekt približava svojem kraju, partneri iz javnog sektora nisu potvrdili koji je njihov stav o eventualnom nastavku suradnje. To je šteta, s obzirom da je napokon na čakovečkoj i međimurskoj kulturnoj sceni, ali i na puno širem prostoru sjeverozapadne Hrvatske napravljen iskorak u promociji i prezentaciji kulture. Reakcije publike na edukacije, radionice, programe, javne razgovore i analize svakako su vidljive i po ispunjenosti kalendara besplatnog korištenja prostora zgrade Scheier. 

Istekom projekta ugasit će se sva tri kanala komunikacije s publikom, a vlasnik će odlučiti o daljnjem načinu upravljanja i korištenja zgrade Scheier. Naime, Platforma za Društveni centar Čakovec i Međimurska županija su u rujnu 2017. godine potpisale Sporazum o suupravljanju zgradom Scheier do kraja 2020., odnosno do isteka projekta. Sporazum su potpisali međimurski župan Matija Posavec i Milivoj Kuhar, izvršni direktor Platforme za Društveni centar Čakovec. Ne bude li potpisan novi Sporazum ili neki drugi oblike formalne suradnje, sudioničko upravljanje neće biti među rezultatima projekta Nove prakse. A oni su pozamašni: uspostavljanje Koordinacijskog odbora zgrade Scheier, donošenje kućnog reda, pravilnika o korištenju, plana korištenja, cjenika korištenja, uspostavljanje evidencije korisnika, izrađivanje kvartalnog i godišnjeg izvještaja o korištenju, prepoznatljiv vizualni identitet i jasan programski smjer.

U Scheierici se ne otvaraju gradilišta, ne pokazuje nova višemilijunska medicinska oprema, ne dodjeljuju stipendije i druge financijske potpore. U Scheierici se ne režu vrpce koje bi privukle pozornost medija. Kultura i projekti vezani uz nju rijetko zanimaju politiku i medije. Stoga je senzibilizacija gradskih i županijskih uprava za neprofitni sektor, a posebno za kulturu, proces koji traje. Suupravljanje uključuje strane koje trebaju surađivati i nastojati da taj proces bude što uspješniji. Trenutna situacija nije zavidna zbog određenih neslaganja i šumova u komunikaciji među partnerima, no još je nekoliko mjeseci do kraja projekta i situacija se može ponovo preokrenuti. Završili su predizborna kampanja i parlamentarni izbori, pa se svjetla pozornice prebacuju s rezanja vrpci na političarima manje atraktivne stvari poput kulture. U tom slučaju, možda čak i na iznenađenje malog, ali itekako vrijednog projektnog tima, rasplet ove priče bude pozitivan.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 31.07.2020

VEZANE VIJESTI

Krhka vizija promjene

Piše: Hrvoje Pašalić
Nakon godina preokupacije strategijama preživljavanja, akteri nezavisne kulturne scene u Zadru konačno bi trebali doći do trajnog rješenja za svoje prostorne potrebe, no ne bez izazova.

Dom nezavisne kulture koji uključuje širu zajednicu

Piše: Filip Bojić
Aktivacija punog potencijala splitskog Doma mladih i njegova preobrazba u ozbiljan društveno-kulturni centar ovise o rješavanju infrastrukturnih problema i otvaranju široj zajednici.

Vizija živog društvenog središta

Razgovarala: Petra Marčinko
Sa Srdjanom Cvijetić razgovaramo o prošlosti i budućnosti spomeničkog kompleksa Lazareti te uvjetima i mogućnostima sudioničkog upravljanja ovim važnim kulturnim prostorom.