U neodrživim uvjetima | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

U neodrživim uvjetima

Uz trenutne rasprave o problemu migracije vezane uz ratne sukobe na Bliskom istoku, potrebno je otvoriti raspravu o ugroženoj poziciji žena na tom području.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: IHH Humanitarian Relief Foundation

  • A
  • +
  • -

U kontekstu trenutnih ratnih sukoba na Bliskom istoku, kontinuirane prijetnje ISIL-a te sve većeg broja izbjeglica koje utočište pokušavaju naći u zemljama Europske unije, jasno je da je na djelu humanitarna kriza globalnih razmjera. S recentnim porastom migracije iz zemalja zahvaćenih ratnim sukobima, u javnom prostoru prisutnija je potreba da se adekvatno razmotre problemi kolateralnih žrtava. Upravo zbog toga trebalo bi skrenuti pozornost na žensko stanovništvo u tom području, kolateralne žrtve bliskoistočnih sukoba, o kojima se nedovoljno govorilo posljednjih godina.

U javnosti je sredinom ožujka odjeknula vijest o linčovanju dvadesetsedmogodišnje Afganistanke Farkhunde, koju je bijesna gomila lažno optužila za paljenje Kurana te potom mučki ubila, zapalila i bacila u rijeku Kabul u afganistanskom glavnom gradu. Nakon njezine smrti došlo je do nenadanog vala prosvjeda kojima se pokušalo dovesti odgovorne pred lice pravde, kao i upozoriti na neadekvatna postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju. Ti prosvjedi doveli su do toga da se Afganistanci kritički osvrnu na ukorijenjenost religijske dogmatike i patrijarhalnog sustava u svom društvu, otvoreno zazivajući promjenu.

Na području Sirije i Iraka ratni sukobi ostavili su dubok trag, a nakon početka Sirijske krize (2011-) i okončanja Iračkog rata (2003-2011) pojava ISIL-a dodatno je destabilizirala regiju. Trenutne borbe protiv ISIL-a uzrokuju masovnu migraciju stanovništva, a preostalo stanovništvo suočeno je s neodrživim uvjetima života. Uslijed svega došlo je do povećane aktivnosti civilnih udruga koje se bore protiv nehumanih postupanja zaraćenih frakcija. Iživljavanje na populaciji koje je provodila strana vojna snaga te islamski radikali posebno je utjecalo na žensko stanovništvo, koje je uz sva ograničenja izrazito konzervativnog patrijarhalnog društva sada suočeno i s konstantnim nasiljem i silovanjima.

Kako bi se oduprle nasilju i korištenju silovanja kao oružja rata, žene u Siriji, Iraku i drugim ratom zahvaćenim područjima provode preventivne strategije u svojim zajednicama. Te strategije tiču se izravne zaštite ugroženih žena, kao i kampanje podizanja svijesti o stigmatiziranju silovanih žena koje su u pravilu isključene iz života zajednica. Organizacija za ženske slobode u Iraku (OWFI) i Sirijska ženska liga (SWL) primjer su organizacija koje kroz izgradnju sigurnih kuća, skloništa za žene te uspostavu mreža za bijeg žena iz područja pod kontrolom ISIL-a pokušavaju stati na kraj nesigurnosti kojoj su žene u tim područjima izložene. Pritom otvoreno govore o tome kako se silovanje koristi kao oružje usmjereno prema destabilizaciji obiteljskih i lokalnih zajednica, a čija moć leži u već iznimno nepovoljnoj poziciji žena na Bliskom istoku.

Dok se organizacije ovog tipa bore za dostojanstvo i sigurnost žena u ratom zahvaćenim područjima, čak se i u zapadnim zemljama podiže isto pitanje. Najdalje je došla švedska ministrica vanjskih poslova, Margot Wallström, koja je izjavila da je svijetu potrebna "feministička vanjska politika", usmjerena prema nestanku diskriminacije, postizanju rodne jednakosti te iskorjenjivanju seksualnog nasilja. No, sve dok najmoćnije zapadne zemlje i same sudjeluju u sukobima u "zemljama trećeg svijeta" te potpomažu opstanak političkih i ekonomskih sustava koji su tamo na djelu, izvjesno je koliko će istinski pomoći u dokidanju hegemonije patrijarhata.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 22.04.2015

VEZANE VIJESTI

Iz lošeg u gore

Piše: Tomislav Žilić

Broj imigranata koji ulaze u Europsku uniju kontinuirano raste, no prakse država članica neadekvatne su za rješavanje ovog bitnog humanitarnog pitanja.

Konstruiranje rata (i) sjećanja

Piše: Igor Ružić

Kroesingerovo i Durino Bojno polje sjećanja intrigantan je spoj objektivnosti i subjektivnosti, teksta historiografije i teksta teatra.

Deveti, deseti, jedanaesti mart

Piše: Mario Kikaš
Ženska fronta je tek prvi korak u sustavnijoj borbi protiv ZOR-a, za pune reproduktivne slobode, ekonomsku neovisnost, eliminaciju seksualnog uznemiravanja, kontrolu nad radom...