U slobodnom padu | kulturpunkt

U slobodnom padu

Godišnji izvještaj Reportera bez granica, uz eroziju medijskih sloboda na globalnoj razini, ukazuje i na zabrinjavajući trend rasta animoziteta političkih lidera prema novinarima i medijima.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: Victoria Pickering / Flickr

Prošlogodišnje brutalno ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu šokiralo je svijet, ali i ukazalo na sve propusniju liniju između verbalnog i fizičkog nasilja  otvorenog animoziteta političkih lidera prema medijima i izloženosti novinara najgrubljima napadima, a nerijetko i smrtnoj opasnosti. Da otvorena netrpeljivost više nije vezana samo uz autokratske režime potvrdio je i Donald Trump prozivajući medije "neprijateljima naroda", lako kapitalizirajući na već postojećem nepovjerenju javnosti prema mainstream medijima, a pridružuje mu se i sve veći broj svjetskih čelnika koji medije ne prepoznaju kao neophodne temelje zdrave demokracije.

Da neprijateljstvo koje prema medijima izražavaju politički lideri potiče sve ozbiljnije prijetnje i unosi nezapamćenu razinu straha i opasnosti u novinarsku profesiju svjedoči i godišnji izvještaj Reportera bez granica (RSF) kojim se tradicionalno evaluira stupanj pluralizma, nezavisnosti medija i sigurnosti novinara u sto osamdeset svjetskih zemalja. Prikupljeni podaci odnose se na pluralizam, medijsku nezavisnost i samocenzuru, zakonodavni okvir, transparentnost te kvalitetu infrastrukture koja podupire produkciju vijesti i slobodno kruženje informacija, a sam naziv ovogodišnjeg izvještaja  – Krug straha – ukazuje na zabrinjavajuće trendove u analiziranim područjima. 

Indeks RSF-a pokazuje da su medijske slobode u vidljivom padu na globalnoj razini, uključujući i zemlje koje na ovakvim listama tradicionalno imaju najbolje pokazatelje. Uz spomenute Sjedinjene Američke Države, u kojima je medijska klima po prvi puta označena kao problematična, silaznu putanju bilježe i zemlje poput Nizozemske i Švedske u kojima rastu fizički i online pritisci na novinare koji istražuju korupciju i organizirani kriminal. Na dnu liste nema iznenađenja – posljednja mjesta "suvereno" drže Vijetnam, Kina i Turkmenistan, koji je ove godine na začelju zamijenio Sjevernu Koreju. 

Iako u komparaciji svjetskih regija europske zemlje načelno stoje najbolje po pitanju slobode izražavanja, ubojstva novinara/ki u Malti, Slovačkoj i Bugarskoj u razdoblju od samo nekoliko mjeseci raspršili su iluziju o Europi koja štiti temelje demokratskih vrijednosti. Fizičko nasilje, prijetnje i zastrašivanja novinara koji istražuju korupciju, veze između visoke politike i organiziranog kriminala, ili pak zlouporabu sredstava EU postaju standardni "profesionalni rizici", a opresivnom ozračju doprinosi i uznemirujuća anti-medijska retorika. Tako se s najviših razina političkog establišmenta brojnih zemalja slijevaju klevete i uvrede spram novinarki i novinara, čime se direktno ugrožava njihova sigurnost i potpiruje intenzivna klimu straha.

Erozija medijskih sloboda koju RSF kontinuirano bilježi u proteklih nekoliko godina jasno se naslanja na urušavanje demokratskih institucija i napuštanje "zapadnoeuropskih dogmi" sve autoritarnijih vlasti. Pa iako instrumentalizacija medija u državnom vlasništvu u propagandne svrhe nije novost, posebno zabrinjava njihovo korištenje za uznemiravanje i prijetnju svima onima koji propituju politike i postupke vladajuće garniture. Za razliku od Poljske i Mađarske gdje se u javnim medijima vode otvorene difamacijske kampanje, RSF primjećuje i efikasnost prijetnje financijskim iscrpljivanjem novinara i medijskih kuća u kojima je Hrvatska nedostižan rekorder.

Tako je, unatoč rastu indeksa, u hrvatskom dosjeu zabilježeno da je HRT pod jasnim političkim pritiskom, u kojem interesne skupine pokušavaju utjecati na njegovu uređivačku politiku i poslovanje. "Uprava HRT-a čak tuži zaposlenike koji su ukazali na te probleme, a otišla je tako daleko da je podnijela tužbu protiv Hrvatskog novinarskog društva", navode Reporteri bez granica i tako se pridružuju nizu relevantnih međunarodnih organizacija koje se negativno očituju o stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj, dok predsjednik Vlade i resorna ministrica i dalje hladno odmahuju rukom. 

"Ako politička debata krišom ili otvoreno skreće u atmosferu građanskog rata u kojem se novinari tretiraju kao žrtveni jarci, onda je demokracija u velikoj opasnosti", rekao je glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire. "Zaustavljanje zatvorenog kruga straha i zastrašivanja krajnje je nužno za one koji žele sačuvati slobode stečene tijekom povijesti", dodaje. Na isto su u nizu navrata upozoravale međunarodna i europska federacija novinara (IFJ-EFJ), dok je potonja uoči skorašnjih izbora za novi saziv Europskog parlamenta objavila manifest s preporukama budućim parlamentarcima koje poziva da sudjeluju u promicanju slobode medija, medijskog pluralizma i kvalitetnog novinarstva. Kako će se o njemu izjasniti domaći kandidati imat ćemo prilike saznati na okruglom stolu Europa treba medije, koji se 2. svibnja održava u Novinarskom domu. 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 25.04.2019

VEZANE VIJESTI

Vratiti javnosti pravo da zna

Piše: Ivana Pejić
Ususret izborima za novi saziv Europskog parlamenta, Europska federacija novinara objavila je manifest kojim buduće parlamentarce poziva na promicanje slobode medija i medijskog pluralizma.

Preko ruba cenzure, u odmazdu

Piše: Ivana Pejić
Tužbe protiv ugleda i časti koriste se kao instrument pritiska na novinarske slobode, a HND zahtijeva hitno uspostavljanje pravnog okvira koji će takve zloupotrebe onemogućiti.

Jedno od osnovnih mjerila demokracije

Piše: Martina Domladovac
Prema World Press Freedom Indeksu organizacije Reporters Without Borders, medijske su slobode 2017. godine na globalnoj razini u vidljivom padu, a isti trend slijedi i Hrvatska.