U smjeru bolje budućnosti | kulturpunkt

U smjeru bolje budućnosti

Konferencija ususret crowdfunding kampanji Zajednica u centru – da imam gdje... živjeti podcrtala je važnost pokretanja društveno-kulturnih centara u Sisku i Petrinji.

Piše: Lujo Parežanin

Foto: Sasvim obične ruševine / Facebook

  • A
  • +
  • -

Katastrofalni potres koji je pogodio Baniju u prosincu prošle godine ne samo da je prouzrokovao strahovitu štetu i ljudske žrtve, nego je i na posebno težak način podcrtao zanemarenost toga kraja. Jedan od aspekata te zanemarenosti je i onaj infrastrukturni, što u području kulture prije svega znači nedostatak prostora koji bi mogli udomiti različite kulturno-umjetničke aktivnosti i programe. Kao odgovor na taj problem, Mreža mladih Hrvatske, petrinjska Udruga IKS, Agencija lokalne demokracije Sisak i Operacija grad pokrenule su inicijativu Zajednica u centru – da imam gdje... živjeti, čiji cilj je pokretanje dvaju društveno-kulturnih centara u Petrinji i Sisku. Okosnica inicijative je trotjedna crowdfunding kampanja, koja započinje u srijedu, 22. rujna. Kako prenosi Dnevnik.hr, prvi cilj kampanje je prikupiti 11 400 eura, koji će biti uloženi u "opremu potrebnu za aktivnosti poput filmskih projekcija, raznih edukacija, glazbenih manifestacija, radionica za djecu i slično", dok će "za same prostore poslužiti kontejnerski objekti koji će biti tek prva faza višegodišnjeg razvoja društveno-kulturnih centara".

Kao uvod u kampanju, o važnosti i potrebi petrinjske i sisačke zajednice za ovakvim prostorima bilo je riječi na online konferenciji Zajednica u centru – društveno-kulturni centri na Baniji, održanoj 16. rujna, na kojoj su govorile Mirela Travar iz Operacija grad i Mreže društveno-kulturnih centara, Barbara Marjanović iz Agencije lokalne demokracije Sisak i Matea Marić iz Udruge IKS.

Govoreći iz perspektive koordinatorice suosnivača zagrebačkog Pogona kao prvog primjera civilno-javnog partnerstva u upravljanju kulturnom institucijom, Travar je ponudila vrijedan uvod u specifičnost i važnost modela društveno-kulturnih centara. Kako je istaknula, riječ je o prostorima koje obilježava nastanak odozdo – kroz inicijativu pojedinaca, organizacija civilnog društva, platformi i drugih nezavisnih aktera – nasuprot kulturnih centara, koje osniva lokalna samouprava. Proces uspostave DKC-ova prema Travar dakle potiče upravljačku demokratizaciju i inkluzivnost, što je zalog održivosti i korisnosti za lokalnu zajednicu, uključenu u koncipiranje njihovog rada. Osvrćući se na situaciju u Sisku i Petrinji, Travar je istaknula da su potrebe tamošnjih lokalnih zajednica još veće zbog štete prouzrokovane potresom te je ukazala na važnost prepoznavanja trenutka u kojem treba doći do osnivanja DKC-ova.

Perspektiva s terena koju su ocrtale preostale dvije sudionice konferencije vrlo je jasno ukazala na razmjere tih potreba. Barbara Marjanović je tako istaknula da tek dvije sisačke organizacije danas imaju adekvatan prostor za provedbu aktivnosti – svim ostalima je on uništen ili u velikoj mjeri oštećen, kao i oprema. Lokalna demokracija Sisak je također provela i ispitivanje potreba, prijedloga i preporuka građanki i građana te udruga i ustanova. Anketa je pokazala da lokalno stanovništvo u najvećoj mjeri kao korisne aktivnosti izdvaja kulturne festivale (51,8%), aktivnosti za slobodno vrijeme (49,4%), filmska događanja (47%), kulturne sadržaje na otvorenom (47%), radionice stranih jezika (45,1%), ekološke akcije (43,9%) i neformalne edukacije (43,9%). Između ostalog, Marjanović je istaknula da je velik broj građanki i građana izrazio potrebu za pravnim savjetima (42,7%) i psihosocijalnim uslugama (38,4%).

Udruge i ustanove obuhvaćene anketom budući DKC u Sisku prepoznaju kao "strateški projekt jačanja civilnog društva i međusektorske suradnje", te u njemu vide "uspostavu prostora za temeljni rad i aktivnost organizacija civilnog društva u zajednici". Gotovo pola organizacija iskazalo je interes za programsku koordinaciju u pogledu razvoja sisačkog DKC-a, nešto više od trećine navelo  je organiziranje konkretnih aktivnosti, dok je oko 15% njih zainteresirano za promociju Centra kroz  svoj redovni rad.

Vlastito istraživanje proveo je i petrinjski IKS, čija predstavnica Matea Marić je napomenula kako rezultati ukazuju na potrebu mladih za kulturnim aktivnostima i programima, kao i za prostorom DKC-a, za koji ističe da bi mogao "pokrenuti Petrinju, posebice nakon potresa" te "ujediniti zajednicu u smjeru bolje budućnosti". Primjerice, čak 42,3% ispitanika izjavilo je da u drugim gradovima postoji puno sadržaja za mlade kojih nema u Petrinji, a voljeli bi ih vidjeti, dok ih je 33,8% izjavilo da su uočili nekoliko takvih sadržaja. Za gotovo sve programe ponuđene u anketi – prostor za koncerte, info centar za mlade, kinoprojekcije, glazbene večeri mladih glazbenika i sl. – ispitanici su u najvećoj mjeri ocijenili da su potrebni Petrinji. Zanimljivo, mladi Petrinjci naveli su da smatraju da je gradu potrebno više prostora za takve sadržaje. Što se pak organizacija tiče, čak 6 od njih 8 navelo je da prostor za djelovanje ili nemaju ili nije adekvatan. Sve organizacije istaknule su da im se sviđa koncept društveno-kulturnog centra koji bi udomljavao veći broj njih.

Za kraj, Mirela Travar je napomenula: "Bio je potres i takav je kontekst trenutno da se svi bave Siskom i Petrinjom, a za godinu je pitanje tko će se time baviti i graditi ovakve priče. Osnivanje društveno-kulturnog centra je dugoročan proces, pogotovo kad dolazi u ovako ključnom trenutku kao u Sisku i Petrinji. To su građani koji tamo žive, ulažu svoje vrijeme i kojima je zbilja potreban društveno-kulturni centar. To je vrijednost onoga što model društveno-kulturnog centra nudi."

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 22.09.2021

VEZANE VIJESTI

Za društveni razvoj i veću kvalitetu života

Razgovarala: Matija Mrakovčić
O mogućnostima osnivanja društveno-kulturnih centara u Sisačko-moslavačkoj županiji razgovaramo s Ivonom Eterović iz Mreže mladih Hrvatske.

Umrežavanje za jače društvo i kulturu

Piše: Hana Sirovica

Uz predstavljanje rezultata projekta DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara, održana su dva panela o perspektivama razvoja društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj i regiji.

Osnažiti prostore kulture i društvenosti

Piše: Hana Sirovica
Osnutak Mreže društveno-kulturnih centara predstavlja važan korak za afirmaciju i vidljivost hibridnih ustanova kojima zajednički upravljaju civilni i javni sektor.