U sudaru s govorom mržnje, sloboda govora gubi | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

U sudaru s govorom mržnje, sloboda govora gubi

Na okruglom stolu pod nazivom "Govor mržnje - odgovornost medija", prisutni su se govornici složili kako dobar zakonodavni okvir nije dovoljan, već je puno važnija njegova primjena.

Piše: Antonija Letinić

FOTO: Glenn Halog

U organizaciji Agencije za elektroničke medije u petak, 18. ožujka u HND-u održan je okrugli stol pod nazivom Govor mržnje - odgovornost medija. Uoči samog stola, medijima se obratila ravnateljica Agencije i predsjednica Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić koja je tom prilikom objavila svoju odluku da podnese ostavku na sve funkcije. Njezinu odluku potakli su pritisci kojima su ova tijela izložena posljednjih mjeseci, a da pritom nisu dobili nikakvu potporu. Očekivana podrška, pretpostavljamo, trebala je doći od tijela javne vlasti, odnosno Vlade, Sabora i Predsjednice RH.

No, u novim okolnostima, izostanak iste čini se logičnim, s obzirom da je jedan od prestavnika tih istih tijela sudjelovao u prosvjednom maršu na Agenciju zbog odluke da se televiziji Z1 oduzme koncesija na tri dana zbog govora mržnje iznesenog u emisiji Marka Juriča Markov trg. Situacija koja je dovela do oduzimanja koncesije samo je jedan od sve češćih provala neprihvatljivog govora koji susrećemo u javnom prostoru u posljednje vrijeme, a koji su mogli dati povod današnjem okruglom stolu koji je moderirao Branimir Pofuk. Na njemu su sudjelovali Wolfgang Benedek iz Instituta za međunarodno pravo u Grazu, Vesna Alaburić, odvjetnica specijalizirana za područje medijskog prava, Zorislav Lukić, tajnik Matice Hrvatske, te Maja Munivrana Vajda s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a u samom uvodu u tribinu kroz primjere različitih tipova govora u javnom prostoru prisutne je proveo Stanislav Bender.    

Profesor Wofgang Benedek istaknuo je kako Hrvatska ima dobra zakonska rješenja o odgovornosti za govor mržnje u medijima koje vidi kao ishod procesa predpristupnih pregovora. No, pored samog zakonskog okvira, važna je njihova provedba u praksi što otežava činjenica da je ponekad teško prepoznati što u nekom društvu predstavlja govor mržnje, smatra Benedek. Također, rekao je da problematici govora mržnje treba pristupati vrlo oprezno te je skloniji razmišljanju o slobodi izražavanja negoli sankcioniranju govora mržnje. Vesna Alaburić složila se da je naše zakonodavstvo dobro regulirano, ali smatra da je važno pratiti prakse drugih zemalja koje su razvile razne nijanse u detekciji govora mržnje. Istaknula je važnost razlikovanja govora mržnje od klevete i uvrede kao i od legitimnog kritičkog ili satiričkog pristupa. U slučaju sudara govora mržnje sa slobodom govora, Alaburić kaže kako sloboda govora uvijek gubi i podliježe sankcijama. Novinari, kao i svi ostali građani, nemaju pravo na javni iskaz stavova koji izražavaju mržnju, ali imaju obavezu prenositi takve stavove kako bi upozorili javnost na nepoželjne pojave. Pozvala je i da se ne brka govor mržnje s oštrom raspravom. 

Zorislav Lukić smatra kako u Hrvatskoj nema govora mržnje te je u svom izlaganju stao u obranu Marka Juriča i rekao kako kvalifikacija govora mržnje nije prikladna za njegov istup već da se radilo o provokaciji kojom je razotkrivena istina - istup mitropolita Porfirija Perića na skupu u Chicagu na kojem su se pjevale četničke pjesme, te da je tek nakon toga mitropolit izrazio žaljenje. Lukić je usporedio ovu situaciju s komentarom Jurice Pavičića u kojem je Slobodana Novaka proglasio kretenom što nitko nije osudio te izrugivanjem hrvatskoj himni u Novostima. Na ovu tezu replicirala je Vesna Alaburić, podsjećajući kako se kvalifikacija govora mržnje nije odnosila na upozorenje o javnom istupu Porfirija Petrića, već na podizanje panike i napad na pravoslavne svećenike i vjernike pravoslavne vjeroispovjesti, a što se tiče ponuđenog kontraprimjera istaknula kako se ne radi o istom tipu govora te da za različite vrste govora vrijede i različita pravila.

No, iako je naglasio da u ta dva slučaja kazne nisu iste iako su ti medijski istupi doživjeli osude, Lukić je za Hinu dodatno pojasnio zašto smatra da u Hrvatskoj nema govora mržnje. "Mržnja i govor mržnje su svojstveni totalitarnim sustavima kakav je bio Hitlerov, Staljinov i Mussolinijev. To je mržnja, koja je planirana na planu, svijesti i organizaciji da se svjesno provode uništenje nekog pojedinca ili skupine, a toga u Hrvatskoj nema. Ako mržnje nema, ne može biti ni govora mržnje. Ima žestokog govora, nekada je to dramatično žestok govor. Ima i govora koji daleko prelaze granicu primjerenog govora, ali elemenata govora mržnje u hrvatskom društvu još nisam vidio", rekao je Lukić.

Maja Munivrana Vajda istaknula je također kako je domaće zakonodavstvo dobro regulirano te kako je implementiran standard širi od minimalnih zahtjeva jer osim etničke, rasne i nacionalne, obuhvaća i rodnu te spolnu diskriminaciju, kao i onu osoba s invaliditetom. Upozorila je i na presudu suda u Strasbourgu prema kojoj je poticanje na mržnju već dovoljno da bi se radilo o govoru mržnje te da taj govor ne mora samo pozivati na nasilje. Podsjetila je i na kriterije prema kojima se nešto kvalificira kao određeni tip govora - govor mržnje, kleveta, uvreda - a da za njihovo utvrđivanje važnu ulogu ima kontekst, pa je tako prema praksi Strasbourga spektar koji se primjenjuje na postkonfliktna društva puno širi, kao i sankcije koje ih prate. 

Kao što je zaključila većina prisutnih - dobar zakonodavni okvir nije dovoljan, puno je važnija njegova primjena. A kako će se dalje odvijati situacija u domaćem kontekstu, valja nam vidjeti.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 18.03.2016

VEZANE VIJESTI

Pritisak i iscrpljivanje

Pripremio: Vatroslav Miloš
Mirjana Rakić dala je ostavke na dužnosti predsjednice Vijeća za elektroničke medije i ravnateljice Agencije za elektroničke medije.

Sloboda govora mržnje

Piše: Vatroslav Miloš
"Govor mržnje nema nikakve veze sa slobodom govora već je upravo njegova suprotnost".

Uvjeti za razrješenje

Piše: Vatroslav Miloš
Nakon Povjerenstva za neprofitne medije pri Ministarstvu kulture, aktualnih smjena na HRT-u, na red su, logično, došli i Agencija, odnosno Vijeće za elektroničke medije.