U zajedničkom interesu | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

U zajedničkom interesu

U četvrtak 19. prosinca u Booksi je održana tribina Prostor za nezavisne na kojoj su sudjelovali predstavnici nekoliko udruga civilnog društva iz raznih krajeva zemlje.

Tribina koju je moderirala Dunja Kučinac iz Centra za dokumentiranje nezavisne kulture adresirala je uvijek aktualno pitanje oko infrastrukturalnih problema s kojima se suočava nezavisna scena u zemlji. Mnoge organizacije nemaju vlastite prostore, a one koje imaju prostor na raspolaganju najčešće su prisiljene raditi u jedva održivim uvjetima. Kao što je naznačeno, često se radi o  izostanku temeljnih uvjeta za egzistiranje u prostoru, a najčešće su i same zgrade u zapuštenom i derutnom stanju. Čak i one organizacije koje uspijevaju pronaći adekvatan prostor često se susreću s drugim tipom problema -  s prevelikim broje organizacija različitih profila pod istim krovom i nemogućnošću da se uspostavi funkcionalan dijalog između istih.

Na tribini su sudjelovali predstavnici organizacija iz Zagreba, Karlovca, Splita, Pule i Rijeke koji su predstavili set problema koji je specifičan za svaku organizaciju, sve s ciljem podvlačenja zajedničkih nazivnika koji bi omogućili otvaranje nove perspektive za prilaženje zajedničkom problemu. Sonja Soldo iz Pogona otvorila je tribinu naglašavanjem svima bitne točke - suradnje s gradskim vlastima. Ono što omogućuje neki tip funkcionalnog organiziranja udruga i redovitog programa svakako je usuglašavanje s gradom, s obzirom da je upravo grad ta instanca koja neprofitnim udrugama može i treba izaći u susret. To pitanje se gotovo uvijek veže uz problem prenamjene već postojećih - mahom starih industrijskih - prostora. Izravno se na to nadovezuje Darko Ćop iz Platforme Dom mladih i Info zone, koji je na primjeru otvorenog pitanja obećanog završenja zgrade doma mladih ukazao na nevoljkost institucija da se uhvate u koštac s problemom koji ih se itekako tiče. Tako prostori bez dozvola i adekvatnih instalacija najčešće čekaju trenutak kada će inicijative udruga koje ih nastanjuju pronaći odaziva kod institucija. No, kako Ćop upozorava, gradske institucije "lutaju u definiranju svoje pozicije".

No, prema Ćopu i splitskom primjeru, jasno je da drugi tip problema također leži u samom odnosu organizacija koje preuzimaju gradske prostore. Naime, uz samu prenapučenost prostora gotovo pa uvijek se povlači pitanje nedostataka dijaloga između udruga različitih usmjerenja, koje su izravno povezane uz interni problem upravljanja. Marino Jurcan iz Metamedija pričao je o Rojcu kao prostoru koji objedinjuje stotinjak organizacija civilnog društva, uglavnom nepovezanih djelatnosti. Kako se pojavljuje isti problem - bez udruživanja nemoguće je adresirati sve probleme prema gradu - izrazio je nade da će se kroz savez petnaestak udruga koje su orijentirane na kulturu moći napraviti nekakav pomak. Denis Mikšić iz udruge Domaći iz Karlovca podijelio je svoja iskustva oko pronalaska prostora iz kojega bi se moglo djelovati. Zbog nedovoljne kapacitiranosti i prilagodbe prostora za kulturne sadržaje, što je sličan slučaj kao i s prethodno navedenim udrugama, uz potrebno udruživanje pronađen je adekvatan višenamjenski prostor. Davor Mišković iz riječke udruge Drugo more pričao je o udruživanju u savez Molekula te pronalasku zajedničkog prostora. Primjer je to situacije kada neefikasna gradska kulturna politika zapravo i pogoduje neprofitnim udrugama. Drastičnim smanjenjem sredstva za kulturu smanjio se je broj programa u prostorima kojima grad upravlja. Tako su prostori poput Filodrammatice, stare Tvornice papira i Palacha mogućnost za savez upravo zbog modela udruživanja. 

Nakon glavnih izlaganja, i gosti tribine su podjelili svoja iskustva. Miškovićevo izlaganje nadopunio je Damir Batarelo iz saveza Molekula iskustvom udruživanja i organizacije, a Sanjica Burlović iz Medike dala je kratku povijest iza duge i komplicirane priče između AKC Medika i grada Zagreba, koja na tragu već rečenog naglašava iste probleme u uspostavljanju dijaloga s nadležnim institucijama. Antonia Kuzmanić iz Room 100 je na primjeru splitskog Doma mladih pružila i perspektivu onih udruga koje ne participiraju u dijeljenom prostoru te se kolaborativnim principom ipak uključuju u zajedničke napore djelovanja. No, izgledno je da je pitanje uređenja i upravljanja prostora, kao jedan od uvijek aktualnih problema, ipak zaklonjeno pitanjem odnosa s gradovima, odnosno institucijama. Dušica Radojčić iz Društvenog centra Rojc naglasila je da "upornost, predanost i volja za prozivanjem odgovornosti" mogu pokazati rezultate, čime je pothvat zajedničkog djelovanja još jednom stavljen u prvi plan. Naime, u takvom tipu dijeljenog prostora jedan od najvećih problema, uz one infrastrukturalne prirode, jest upravo nedostatak međusobne komunikacije između udruga i izostanak udruženog pothvata koji bi mogao rezultirati boljom situacijom za sve. Spremnost na kompromise, upozorava Mišković, i odustajanje od maksimalnih pojedinačnih zahtijeva garancija su pronalazak zajedničkog puta. U zaključku, komentar Teodora Celakoskog je podcrtao najbitniji moment tribine: prema njegovom mišljenju, potrebno je priznati postojanje ograničenja za sve organizacije u kapacitiranosti za promjenu. Pri čemu ističe da je van lokalnog konteksta itekako potrebno aktivno sudjelovati u mijenjanju institucionalnog okvira. Dakle, gdje se sustav mreža i saveza otvara kao samo prva faza djelovanja, dok bi druga faza bila izravni utjecaj na sustav; zbog čega je potrebno ispitati kapacitete da li se to uistinu i može napraviti. 

Održana tribina dio je javnih programa Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, a organizira se u sklopu projekta Kutija, koji provode udruge Drugo more (Rijeka), Metamedij (Pula), Platforma 9,81 (Split) i Kulturtreger (Zagreb), u suorganizaciji s mrežom Clubture. Kutija je zamišljena kao sustav prikupljanja građe iz gradova diljem zemlje za potrebe Centra. U nju su sve zainteresirane udruge, inicijative i organizacije s područja nezavisne kulture mogle pohraniti svoje materijale, bilo da su to plakati, fanzini, brošure, letci, digitalni zapisi, kazete. Sakupljene će materijale Centar kategorizirati, digitalizirati te učiniti dostupnim javnosti putem Interneta u obliku baze podataka svih organizacija, umjetnika, autora i događaja.

Tomislav Žilić / Booksa

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 24.12.2013