Učinkovito obrazovanje zahtijeva primjerena ulaganja | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Učinkovito obrazovanje zahtijeva primjerena ulaganja

Hrvatski bottom-up pristup izradi kurikuluma postavio je visokokvalitetne temelje za daljni razvoj obrazovnih politika, ističe se u izvještaju Europske komisije.

Piše: Matija Mrakovčić

prosvjed 1. lipnja 2016, Trg bana Jelačića, FOTO: Hrvatska može bolje

  • A
  • +
  • -

Europska komisija objavila je godišnji izvještaj o razvoju sustava obrazovanja i strukovnog osposobljavanja u Europskoj uniji i pojedinim zemljama članicama. Izvještaj se oslanja na širok raspon kvantitativnih i kvalitativnih izvora koji obuhvaćaju podatke Eurostata, studije i istraživanja OECD-a, analize mreže Eurydice, analize podataka o istraživanjima i akademske mreže. 

Učinkovito obrazovanje zahtijeva primjerena ulaganja, ističe se u izvještaju. Od 2014. godine, javna sredstva za obrazovanje povećala su se za 1,1 posto u ukupnom zbroju, oko dvije trećine zemalja članica povećalo je izdvajanja, a u šest zemalja - Bugarskoj, Latviji, Mađarskoj, Malti, Rumunjskoj i Slovačkoj - izdvajanje za obrazovanje povećala su se za više od 5 posto. Također, postoci participacije u obrazovnom sustavu povećavaju se diljem Europske unije, od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja. Reformiranje predškolskog i osnovnoškolskog obrazovnog sustava treba uključivati mjere koje se odnose na profesionalizaciju nastavnika i odgajatelja, izmjene kurikuluma i procesa evaluacije. Iako učenje ne prestaje završetkom formalnog obrazovanja, cilj Europske unije - 15 posto odraslih koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju - pokazuje se teško dohvatljiv. Prosječni je postotak sada na 10,7 posto, a povećao se i razmak između pristupa cjeloživotnom obrazovanju opće populacije i pojedinaca u nepovoljnom položaju. 

Zajedničko izvješće za sve zemlje Europske unije sadrži i kratke dijelove koji se odnoe na svaku zemlju pojedinačno. Za Hrvatsku, naglašena je glavna snaga obrazovnog sustava - niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka visokoškolskog obrazovanja nakon završetka strukovne škole. U 2016. istaknuto je usporavanje implementacije Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te kurikularne reforme zbog političkih nesuglasica. Također, postoci sudjelovanja u predškolskom odgoju te obrazovanju odraslih izrazito su niski u odnosu na prosjek EU. "Usklađivanje strukovnog i visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih s potrebama tržišta rada, razvijanjem kvalifikacijskih standarda u procesu savjetovanja sa socijalnim partnerima, još uvijek nije pokazalo opipljive rezultate", zaključuje se u kraćem izvještaju o obrazovnim politikama u Hrvatskoj.

Među primjerima obrazovnih politika zemalja članica, istaknut je hrvatski prijedlog međupredmetnog kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, objavljen u veljači 2016, te ishodi GOO-a prisutni u jedanaest predmetnih kurikuluma i šest međupredmetnih tema. Ističući sudjelovanje 430 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske, u izvještaju se zaključuje da je "hrvatski pristup 'odozdo prema gore' izradi kurikuluma postavio visokokvalitetne temelje za daljni razvoj obrazovnih politika".

Posebno je poglavlje cjelovitog izvješća za Hrvatsku posvećeno strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Kao najveće su prepreke istaknute zastarjeli kurikulum i ograničene mogućnosti za učenje kroz rad, što dovodi do neusklađenosti znanja i vještina. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u kolovozu 2016. otvorilo je javnu raspravu o Zakonu o obrazovanju odraslih koji bi, između ostalog, ističe se u izvještaju, trebao unaprijediti sustav priznavanja prethodnog neformalnog i informalnog učenja.

Javno je savjetovanje zatvoreno sredinom rujna, a izvješće o savjetovanju, unatoč brojnim komentarima, još nije objavljeno. Iz prijedloga zakona je prvenstveno vidljiva neusklađenost pojmova, pogotovo u kontekstu neformalnog i informalnog učenja, akreditacije i verifikacije programa te sudjelovanja organizacija civilnog društva u procesu obrazovanja odraslih. Nacrt Zakona se poziva na Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji propisuje da se postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja određuje Pravilnikom o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja, no spomenuti Pravilnik još uvijek nije donesen. Također, obrazovanje odraslih ne prepoznaje volonterske kompetencije stečene suradnjom s udrugama, kao ni društveno korisno učenje.

Cjelovito izvješće za Hrvatsku potražite na istaknutoj poveznici.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 16.11.2016

VEZANE VIJESTI

Prema obrazovnom siromaštvu

Piše: Matija Mrakovčić
Od 2010. godine, potrošnja u proračunima za obrazovanje u Europi smanjila se za 3,2%. Istraživanje Europske komisije poziva na novo povećanje ulaganja u obrazovanje.

Želimo li podanike - ne treba mijenjati sustav

Piše: Matija Mrakovčić
Uspjeh građanskog odgoja i obrazovanja je ograničen ako ne demokratiziramo škole, zaključuje se u publikaciji IDIZ-a i GONG-a, dostupnoj za preuzimanje.

Protestiramo zbog nemara i neodgovornosti!

Piše: Matija Mrakovčić
Dvije trećine nastavnika uključenih u stručne radne skupine i sindikalna vertikala obrazovanja podržali su Ekspertnu radnu skupinu.