Uključiti građane u program, ali i upravljanje | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Uključiti građane u program, ali i upravljanje

O upravo raspisanom javnom pozivu za razmjenu aktivnosti i programa u društveno-kulturnim centrima u sedam hrvatskih gradova, razgovaramo s koordinatorom mreže Klubtura Domagojem Šavorom.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Savez udruga Klubtura raspisao je poziv za prijave na 1. krug razmjene suradničkih kulturno-umjetničkih aktivnosti u sklopu projekta DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara, koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Poziv je otvoren građanima te svim organizacijama koje pripadaju području djelovanja Klubture, a obavezno je partnerstvo s minimalno jednim od voditelja postojećih društveno-kulturnih centara, ujedno i partnerima u projektu: Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Platforma za Društveni centar Čakovec, Savez udruga KAoperativa, Platforma Doma mladih, Art radionica Lazareti, Savez udruga Molekula i Savez udruga Rojca

O svemu smo detaljnije porazgovarali s koordinatorom mreže Domagojem Šavorom.

 

KP: Što je DKC-HR?

DKC-HR projekt je koji od kraja 2018. provodi Savez udruga Klubtura s partnerima. Njime se na više razina želi osnažiti programsko i formalno umrežavanje platformi i ustanova koje na različite načine upravljaju postojećim društveno-kulturnim centrima u Hrvatskoj, konkretno u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Puli. Društveno-kulturni centri obuhvaćaju inicijative za stvaranje suradničkih modela upravljanja u društvenokulturnom polju u svim navedenim sredinama, a koji su u različitim fazama upravljanja. Pored njih, postoje inicijative za razvijanje sličnih modela suradničkog upravljanja i u drugim dijelovima Hrvatske i razvojem ovoga projekta želi ih se uključiti u mrežu. U projektu provodimo edukacijsku komponentu za organizacije i ustanove, formaliziranje mreže DKC-a s postojećim platformama i nekoliko novih iz cijele Hrvatske, te razmjenu programa u kojoj je bitan faktor uključivanje građana.

KP: Zašto je bitno uključiti građane?

Građani bi trebali moći prepoznati te prostore kao svoje s obzirom da imaju postojeće resurse i načine uključivanja svojih korisnika u rad koji je specifičan i koji im je maksimalno prilagođen. Građanima želimo približiti i model upravljanja tim prostorima i sadržaje koji se u njima proizvode. DKC-i su u svojoj osnovi namijenjeni svim društvenim slojevima pa se može reći da, iako mogu djelovati u specifičnom kulturnom polju, ne bi smjeli biti isključivi prema ostalim društvenim segmentima. To su uglavnom oblici suvremene kulture i umjetnosti koji predstavljanju nove modele uključivanja građana u kreiranje programa, ali i sudjelovanje u upravljanju prostorima.

KP: Osim udrugama i inicijativama, DKC-HR otvoren je i pojedincima.

Točno, i to ga razlikuje od CT-HR, ključnog dugogodišnjeg programa mreže Clubture, utemeljenog na izravnoj suradnji između udruga, umjetničkih organizacija i neformalnih inicijativa u polju nezavisne kulture. One kroz platformu razmjenjuju sadržaje ili zajednički osmišljaju i provode nove partnerske projekte, tako doprinoseći kulturnom razvitku, decentralizaciji kulture i razvoju civilnog sektora u kulturi. Isto tako, CT-HR program omogućava dostupnost inventivnih i kvalitetnih kulturnih sadržaja u različitim dijelovima Hrvatske, u manjim i većim sredinama, za različite ciljane skupine.

DKC-HR je pilot platforma osmišljena kao dinamičan sadržaj koji će se kroz provedbu modificirati, prema interesima i mogućnostima prijavitelja i partnera. Koristi postojeću infrastrukturu CT-HR, između ostaloga pravila i procedure, način poziva i uključivanja članica u model suradničkog odabira projekata gdje skupština i prijavitelji zajednički ocjenjuju projekte i donose odluku o projektima koji će se provoditi. To je dobra i uspješna praksa koju Clubture provodi već 16 godina. 

KP: Koje su još posebnosti ovog javnog poziva?

Kao što sam već spomenuo, specifičnost poziva je da se na njega mogu javiti građani, umjetnici iz cijele Hrvatske te organizacije, čiji se projekti uklapaju u područje djelovanja Klubture. Oni se mogu javiti minimalno jednom voditelju spomenutih DKC-a i barem još jednom partneru i osmisliti projekt koji će se odviti u najmanje tri društveno-kulturna centra u Hrvatskoj. Događanja koje se mogu prijaviti mogu biti i kombinacija suradničkog projekta i turneje što se detaljnije može vidjeti u tekstu poziva. Provedba projekata odvijat će se do sredine 2020. godine, čime će prijavitelji imati veću slobodu planiranja svojih događanja. Svakako potičemo da se prijavljuju nove aktivnosti koje nisu toliko vezane uz postojeće u sklopu CT-HR.

U sklopu poziva događa se umrežavanje na više razina. Građani se upoznaju s radom DKC-a, a DKC-i s novim akterima iz lokalne i šire zajednice, i ostvaruju se partnerstva između samih DKC-a razmjenom programa. Društveno-kulturni centri ovdje prvi put surađuju na takav način. Istovremeno, voditelji sedam društveno-kulturnih centara pružaju pomoć prijaviteljima i prate njihovu provedbu, što je također novi moment - ne moraju samo hostati događanje već mogu biti podrška u tehničkom pogledu, ali i pogledu transfera znanja i praksi.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 16.04.2019

VEZANE VIJESTI

Kulturne politike za povratak u budućnost

Piše: Ivana Pejić

Praksa sudioničkog upravljanja vezana je uz pitanje javne sfere, gdje se u uvjetima "institucionalne praznine" države javlja kao model prevladavanja demokratskih nedostataka sustava.

Participacija znači održivost

Piše: Matija Mrakovčić
Nova etapa zagovaračkog procesa osnivanja Interkulturnog društvenog centra u Zagrebu započela je sredinom lipnja na platou ispred kluba Booksa.

Hibridne pozicije otvaraju brojne mogućnosti

Piše: Ivana Pejić
Na konferenciji u staroj bolnici u Vlaškoj predstavljeni su primjeri društveno-kulturnih centara iz zemalja Europske unije: ufaFabrik, Brunnenpassage, Interkulturelles Zentrum te Suptopia.