Umjesto dobrodošlice | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Umjesto dobrodošlice

Novinar i talijanski pisac Stefano Liberti snimio je šest video serija o migrantima na granicama Bugarske, Španjolske, Italije i Francuske.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Screenshot

Mađarska je započela izgradnju četiri metra visoke i 175 kilometara dugačke ograde duž granice sa Srbijom. Deseci tisuća migranata, većinom s Bliskog istoka i iz Afrike koriste balkansku rutu kako bi ušli u zemlje EU-a, prolazeći pritom kroz Grčku, Makedoniju i Srbiju, a potom u Schengensku zonu bez graničnih kontrola koja počinje u Mađarskoj. Mađarska je od početka godine registrirala više od 70 000 migranata.

"Europska je granica poput zida. Moramo ga prijeći pod bilo koju cijenu", kaže Wassim, 31-godišnji Sirijac kojeg je novinar i talijanski pisac Stefano Liberti susreo u turskoj luci Mersin, novoj prijelaznoj točki za migrante koji pokušavaju ući u EU. Liberti je s ekipom putovao tijekom četiri mjeseca uz granice Europske unije radi snimanja video serije pod nazivom Borderline: Europe’s Walls. Bili su u Bugarskoj, Španjolskoj, Italiji i Francuskoj, a istražili su i manje očite prijelaze poput aerodroma Fiumicino kraj Rima.

Ljudi koje su susretali uglavnom su tražitelji azila, a većina je pobjegla iz Sirije. S obzirom da im zahtjev za vizu podnesen u europskoj ambasadi u matičnoj zemlji redovito bude odbijen, a ne postoji sistem prijavljivanja za azil otamo, jedino što im preostaje je stavljanje vlastitog života na kocku prelaskom mora, penjanjem preko ograda ili skrivanjem u kamionima. O krijumčarima govore kao o putničkim agentima.

Šest videa koje su Liberti i ekipa producirali uz podršku Zaklade Otvoreno društvo, objavljenih na talijanskom portalu Internazionale, pripovijedaju priče migranata koje su upoznali na njihovom putu. Putu koji je, umjesto dobrodošlice, pratio niz likova poput manipulativnih krijumčara, policajaca i carinika koji su ih vratili odakle su došli, sitnih kriminalaca koji su ih opljačkali.

Pred hrvatskom je Vladom u četvrtak, 16. srpnja, odluka o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Njome se se Hrvatska obvezuje da će prihvatiti do 550 izbjeglica iz zemalja izvan Europske unije i tako, zajedno s drugim članicama, pomoći Grčkoj i Italiji.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 15.07.2015

VEZANE VIJESTI

Jasni prioriteti

Piše: Matija Mrakovčić
Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o pitanjima prihvata visokokvalificiranih migranata s ciljem da EU "postane atraktivnije odredište za radnike s talentima i vještinama".

Zahtijevati demokraciju

Piše: Martina Domladovac

Solidarnost, udruživanje i vidljivost jedini su načini na koje imigranti mogu ostvariti svoja ljudska prava, zaključeno je na socijalnom forumu u sklopu UrbanFestivala.

Tvrđava Europa

Piše: Bojan Krištofić

Projekt Intermundia Ane Dane Beroš dočarava agresivnu klaustrofobiju i svakodnevni stres migranata, ljudi bez uporišta i nacionalnog identiteta.