Umjetnost, ne nafta | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Umjetnost, ne nafta

Prosvjedom Greenpeacea uoči izložbe koju financira naftna kompanija, još je jednom pokrenuto pitanje korporativnog sponzoriranja znanosti i kulture te neovisnosti takvih institucija.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Art Not Oil / Facebook

  • A
  • +
  • -

Aktivisti Greenpeacea 19. svibnja izveli su prosvjednu akciju ispred British Museuma upozoravajući na poplave kao posljedice globalnog zatopljenja. Na sam dan otvorenja arheološke izložbe Potopljeni gradovi, izgubljeni svjetovi Egipta (Sunken cities Egypt’s lost worlds), aktivisti su stupove fasade obložili transparentima s natpisima gradova kojima zbog podizanja razine mora prijete poplave i u krajnjem slučaju - potop. Izložba predstavlja tristo artefakata od kojih je dvjesto pronađeno na egipatskoj obali u zadnjih dvadeset godina, istraživanjem tima francuskih arheologa, a kritizirana je kao suviše dramatičan prikaz arheologije, upakirane da izgleda kao akcijski film. No aktivisti nisu prosvjedovali protiv same izložbe, nego njenog pokrovitelja - britanske naftne kompanije BP. 

Glasnogovornica Greenpeacea Elena Polisano izjavila je kako je akcija provedena "zbog ironije situacije u kojoj naftna kompanija sponzorira izložbu čije ime evocira posljedice klimatskih promjena". Zbog sigurnosti posjetitelja muzej je na dan otvorenja izložbe bio zatvoren četiri sata, a jedanaest ljudi je uhićeno zbog namjernog ometanja posjeda, prenosi The Art Newspaper. Ovom akcijom još je jednom pokrenuto pitanje korporativnog sponzoriranja znanosti i kulture te utjecaja na znanje koje bi muzeji trebali producirati.

Naftna kompanija Shell 2014. godine bila je pokrovitelj izložbe o klimi britanskog Muzeja znanosti. Da kompanija vrši pritisak na kustoske odluke o izložbi dokazao je objavljeni e-mail u kojem odgovorna osoba iz Shella piše "preferirao bih da vokabular nije fokusiran na štetu okolišu". Nakon izazvanog skandala, kompanija je odstupila i prekinula sponzorstvo izložbe, prenosi Guardian. Početkom svibnja, organizacija Art Not Oil (Umjetnost, ne nafta) objavila je izvješće na temelju stotina mailova objavljenih pod zakonom Slobode informiranja, kojim dokazuju kako ranije spomenuta kompanija BP koristi Muzej znanosti kako bi promovirali svoje ciljeve i utjecali na donositelje odluka. 

Art Not Oil od 2004. godine radi na osvješćivanju utjecaja koje pokroviteljstvo velikih naftnih kompanija ima na kulturu, a 2013. godine postali su koalicijom autonomnih organizacija ujedinjenih s ciljem zaustavljanja takvih praksi. Organizacija na svojim stranicama ističe kako unatoč poteškoćama u financiranju brojnih kulturnih institucija, iste moraju sačuvati vlastiti integritet i predvoditi debatu oko pitanja utjecaja naftnih kompanija na globalne politike i ekologiju. No možda još važnije pitanje je upravo problem financiranja znanstvenih, obrazovnih i kulturnih institucija i njihove neovisnosti i objektivnosti u situaciji u kojoj njihov rad ovisi o korporativnom novcu. Ove bi institucije trebale proizvoditi znanje i javne debate koje bi trebale služiti razvoju i na dobrobit čitavog društva, ali kada takvu proizvodnju kontrolira jedna specifična grupa sa svojim partikularnim interesima, proizvedeni sadržaj u najmanju je ruku kompromitiran. Upravo zato, u trenucima sveopće liberalizacije tržišta pa tako i tržišta znanja, trebali bismo prije svega odlučiti koji su naši vlastiti interesi i tko bi trebao financirati naše kulturne i znanstvene institucije.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 25.05.2016

VEZANE VIJESTI

Muzejska posla

Piše: Tomislav Žilić
Tate Modern i The National Gallery poprišta su događaja koji u javnu sferu ponovno dovode rasprave o utjecaju korporativnog svijeta na umjetnost te statusu javnih institucija.

Kolateralne žrtve izvrsnosti

Piše: Tomislav Žilić

Invazija tržišne logike u obrazovni sustav, unatoč dugogodišnjim protestima studenata i akademske zajednice, postala je globalni problem koji je potrebno konačno osloviti.

Neznatni pomaci

Piše: Martina Domladovac
Sporazum potpisan u Parizu pokazao je najveće nedostatke globalne politike adresiranja klimatskih promjena.