Umjetnost za zajednicu | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Umjetnost za zajednicu

Kulturni Lift je kolaborativni projekt u zajednici koji su - u zgradi u kojoj žive - zajednički pokrenuli kustosica Jelena Pašić i vizualni umjetnik Matija Kralj.

Piše: Vatroslav Miloš

U liftu zgrade u Hvarskoj 11 u Zagrebu, gdje i sami žive, na mjestu koje obično zauzimaju reklame, Jelena Pašić i Matija Kralj svaka dva tjedna predstavljaju novo izdanje Kulturnog Lifta. Žele, kako kažu, "raznolike umjetničke prakse približiti neprofesionalnoj publici s ciljem de-elitizacije i demistifikacije umjetnosti".

"Fokusirani smo na umjetnost operativnog karaktera koja nije nužno galerijskog/muzejskog tipa. Razlog tome je što takva umjetnost često ostaje osuđena na komunikaciju kroz sada već tradicionalne načine prezentacije. Istovremeno zbog ustaljenog problema elitizacije umjetnosti, koja se događa zbog koncepta galerije kao foucaultovskog 'drugog prostora', ona komunicira uglavnom samo s uskim krugom publike. Ta publika najčešće posjeduje određeno umjetničko predznanje i u većini je slučajeva prethodno makar približno upoznata s problematikom koju umjetnici iznose te s modelima njezinog predstavljanja. Unutar zgrade Hvarska 11, osim nas, živi 43 obitelji/zajednice s vrlo šarolikim interesima i profesijama. Jedna od namjera ovog projekta stoga je i sagledavanje umjetničkog djelovanja kao nečega što ne odudara od svakodnevice, kao nečega što je, naprotiv, upravo njezin sastavni dio. Dakle, cilj Kulturnog Lifta pozicioniran je između proširivanja publike s jedne strane, te promocije operativnijih umjetničkih intervencija, radova, kustoskih koncepata i izložbi s druge strane", rekli su nam Pašić i Kralj.

Stanari zgrade, kojima su ideju o Kulturnom Liftu predstavili na jednom od redovitih sastanaka, njihov su prijedlog vrlo lako prihvatili, a koliko projekt istovremeno smatraju "svojim" možda najbolje svjedoči intervencija nekog od njih u rad Umjesto spomenika autora Saše Šimprage na koji je nadopisano: "Kad će nastavak?!".

Matija Kralj i Jelena Pašić / Kulturni Lift

Do sada su predstavljena četiri izdanja kojima su autori, uz njih, već spomenuti Šimpraga i Katerina Duda: "Matijin broj je bio prvi zbog planirane tematske sheme, kako bi se stanari zgrade upoznali s projektom relativno sličnog cilja unutar jedne druge zagrebačke zgrade. Matija je pisao o grupi LIGNA i njihovom projektu Radio Mamutica. Jelenin broj govori o percepciji grada kroz film, pozivajući se na Tadićev Ritam zločina, koji je snimljen u neposrednoj blizini kvarta. U Sašinom broju predstavljen je njegov projekt Virtualni muzej Dotrščina, kojeg Saša istovremeno nudi i kao primjer jednog pristupa temi novih načina evociranja sjećanja. Katerina je u svojem KL-u pronašla način da postavi pitanje 'Što se proizvodi radom u Radničkoj' kroz pristup kakav i inače koristi u svojim radovima, ali prilagođen formatu Kulturnog Lifta". 

Iako je projekt praktički tek u razvojnoj fazi, suradnja je već dogovorena s dvadesetak umjetnika i umjetnica - što domaćim, što stranim - a za narednih je pet brojeva dogovorena suradnja s [BLOK]-om, Sanjom Horvatinčić, Davorom Konjikušićem, Bojanom Muckom i Darkom Masnecom. Istovremeno, kao poligon za virtualnu prezentaciju projekta koriste svoju internetsku stranicu gdje će, prvenstveno što se stranih autora tiče, biti izložene originalne verzije njihovih radova dok će u Kulturnom Liftu stajati one na hrvatskom. 

I entuzijazam zajednice i već prilično impresivna lista autora koji čekaju da se uključe u projekt, pokretačima Kulturnog Lifta daju poticaj da o njemu razmišljaju dugoročnije, pa tako planiraju širenje na više zagrebačkih zgrada, a na kraju godine bi sva izašla izdanja mogla biti predstavljena u jedinstvenoj publikaciji. 

"Kao što smo već gore spomenuli, susjedi su uz dosta entuzijazma prihvatili našu ideju; štoviše, neki od njih već su načelno dogovorili suradnju s pojedinim autorima/icama. Naime, neki suradnici/ce planiraju upravo kroz Kulturni Lift stvoriti prostor u kojem bi, kroz direktnu komunikaciju sa susjedima, inicirali njihovo aktivno uključivanje u oblikovanje ideje svog umjetničkog rada. Tako, primjerice, Antonija Bačić trenutno radi na broju koji, kroz razgovor, uključuje mlađe djevojke iz zgrade u stvaranje ideje za intervenciju u jednom dijelu kvarta Sigečica. Takvi oblici suradnje pridonose drugačijem pogledu na proces stvaranja umjetničkog rada, kao i na njegovu ulogu unutar zajednice", ističu Pašić i Kralj.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 17.02.2015