UrbanFestival prvi puta van Zagreba | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

UrbanFestival prvi puta van Zagreba

Uz osvrt na važnost javnog prostora za urbane sredine i specifičnosti produkcije umjetničkih radova u javnom prostoru, kustoski tim UrbanFestivala predstavit će u pazinskom Kaštelu svoj dosa

Nakon prezentacije kustosice će se preseliti u tamošnji Etnografski muzej, gdje je proteklih tjedan dana francuska umjetnica Clemence Agnez realizirala "site specific" rad iz serije Hair project. Na predstavljanju rada govorit će Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Marijana Rimanić i sama umjetnica.

Za sve koji nisu u mogućnosti biti 19. kolovoza u Pazinu, u okviru programa UrbanFestivala koji nas čeka u listopadu u Zagrebu će se predstaviti organizatori Sedam dana stvaranja i Clemence Agnez.

Sedam dana stvaranja i UrbanFestival dijele brojne zajedničke interese i ciljeve iako djeluju u različitim sredinama. Sedam dana stvaranja je festival koji se 2004. i 2005. održavao u Poreču, a od 2006. do danas svoje aktivnosti ostvaruje svakog kolovoza u Pazinu. Osnovna koncepcija projekta je dinamična i fleksibilna stvaralačka komunikacija, koja se temelji na razmjeni iskustava, spoznaja i znanja, unutar vrlo opširno i višeslojno zahvaćene kulturne građe Istre. Programsku okosnicu čine radionice i umjetničke kolonije, predavanja, okrugli stolovi i tribine otvorenog tipa kao i promocija i prezentacija umjetnika i njihovih radova. Kako mu i samo ime sugerira, tijekom sedmodnevnog rada i razmjene ideja sudionici festivala imaju priliku učiti, stvarati i predstavljati vlastite ideje kroz interdisciplinarne radionice usmjerene na kazalište/performans, fotografiju, glazbu, nove medije i slično. Ovaj projekt namijenjen razvoju kulturne produkcije, promocije i edukacije provode udruga Veliki mali čovjek iz Pazina i udruga I – proizvodnja suvremenih umjetnosti iz Poreča, koje su ujedno i autori projekta.

UrbanFestival se od svojeg prvog izdanja 2001. godine kroz selekciju programa i specifične organizacijske oblike bavi pitanjima javnoga prostora i javnosti u najširem smislu. U društvenoj klimi pojačane privatizacije prostora okupljanja, atomizacije društva i vrlo intimizirane i pojedinačne konzumacije, bitnim se čini uvijek nanovo otvarati i afirmirati mjesta kolektivne konzumacije, kao i aktivne participacije što šire publike/javnosti. Realizacija programa redovito je orijentirana na javne prostore i površine: ulice, trgove, parkove, trgovačke centre, sredstva javnog prometa…, s namjerom širenja područja djelovanja izvan zaštićenih zidova galerija i kazališta te animiranja javnih prostora kao prostora su-postojanja, konfrontacije različitih pogleda, pa i mogućih antagonizama. 

Izvor: BLOK
Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 19.08.2011