UrbanFestival u potrazi za "drugim prostorima" | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

UrbanFestival u potrazi za "drugim prostorima"

U potragu za "drugim prostorima" odveo nas je ovogodišnji Urban festival koji se održao od 14. do 20. lipnja u Zagrebu.

Piše: Janja Sesar

Suvremena se umjetnost današnjice generira na granici umjetnosti i aktivizma, zbog čega se izmješta iz domicilnih prostora - galerija i muzeja, u javni prostor koji omogućava direktno i slobodno propitivanje, problematiziranje, a ponekad i konfrontiranje s kontekstom u kojem živimo. Ovogodišnji UrbanFestival nije iznevjerio taj svoj osnovni postulat.

Projekti, koje organizator, udruga BLOK (Lokalna baza za osvježavanje kulture), poziva na sudjelovanje u festivalu, specifični su i zbog toga jer umjetnici ponekad i nekoliko mjeseci prije festivala dolaze u Zagreb kako bi mapirali teren i izvršili pripremna istraživanja potrebna za realizaciju rada koji je tako prilagođen i osmišljen upravo za zagrebački kontekst. U svojim istraživanjima intenzivno surađuju s građanima Zagreba potičući ih da aktivno participiraju, ne samo u izvedbi, nego i u samoj njihovoj izradi. Tako su stanovnici Zagreba i ove godine postali tkivom sedam projekata koje smo imali prilike upoznati i doživjeti unutar festivala.

Nažalost, grad Zagreb ove je godine odlučio srezati financijska sredstva festivalu za čak 70%, što je prisililo organizatore da odustanu od velikog dijela planiranih projekata. Ta je odluka tim više iznenađujuća jer program ovog festivala iz godine u godine ide u korak sa suvremenim urbanim umjetničkim praksama u svijetu koje odlikuje interdisciplinarnost te socijalna osviještenost i angažman.

Nedostatak financijskih sredstava ipak nije obeshrabrio BLOK-ovce koji su nas odveli u potragu za "drugim prostorima", prostorima o kojima je Michel Foucault pisao u svom eseju "Des Espace Autres", a čija je naslovna sintagma poslužila kao potka ovogodišnjeg festivala. Heterotopije su, uči nas u tom eseju Foucault, mjesta koja postoje i koja su stvorena u samim temeljima društva – koja su nešto poput protu mjesta, svojevrsno učinkovito ostvarena utopija u kojoj se stvarna mjesta, sva ostala stvarna mjesta koja možemo naći u kulturi, simultano reprezentiraju, osporavaju i izokreću.

Zašto tražiti "druga mjesta" i što ćemo tamo naći? Organizatori kao uzrok ove potrage navode spoznaju o današnjoj fragmentiranosti modernog grada u kojemu su prostori obilježeni svojom upotrebom. Zbog toga, kako se navodi u festivalskom uvodniku, postoje "druga mjesta" ili protu-mjesta koja predstavljaju mjesta razlike i utopije te proturječe mnoštvu prostora koje nastanjujemo.

Promatrajući "druga mjesta" iz perspektive fizičke potrage ili putovanja mogli bismo možda pasti u zamku kako su ona zapravo negdje drugdje, no ta su ne-mjesta ili protumjesta bliže nego što bismo očekivali – ona nisu ništa drugo, nego prostori u kojima živimo.

Tako su se u zagrebačku avanturu potrage za "drugim mjestima" ove godine uputili umjetnici iz Njemačke, Nizozemske, SAD i Portugala i Hrvatske. Geheimagentur je tražila trikove, Volksrekorders su mapirali trenutnu društvenu zbilju Zagrebu, Joao Louro izveo je urbanu intervenciju "Ćorsokak", Daniel Tucker i Dave Pabellon skupljali su bilješke za narodni atlas Zagreba, a udruga Brutal realizirala je projekt "Antologija suvremene hrvatske poezije utisnuta u tkivo grada". Budući da UrbanFestival nastoji pružiti platformu za problematiziranje aktualnih tema i projekata tako je uz projekciju filma "Ne više Još ne", Daniela Kunlea, organizirao raspravu o mogućnostima reaktivacije napuštenih urbanih prostora, a predstavljen je i novi festival i simpozij Filmskih mutacija koji problematizira izumiranje kinotečnih programa i zatvaranje kino dvorana, jednu od glavnih pojava koja je obilježila hrvatski kulturni život u posljednjih 15 godina. Program pokazuje kako, unatoč financijskim neprilikama, zanimljivi projekti na UrbanFestivalu ni ove godine nisu izostali, no čini nam se kako bi u predstojećim festivalima trebalo više pažnje posvetiti promociji i pokušaju da se ovaj atraktivan projekt još bolje i komunikativnije predstavi široj javnosti.

Kako bismo vam dočarali nekoliko potraga umjetnika za zagrebačkim drugim prostorima, posjetili smo ili pogledali nekoliko projekata.

Svi smo mi trik majstori

Svakako je bilo zanimjivo vidjeti projekt Trik Casino koji je Geheimagentur, Tajna agentura iz Hamburga, realizirala u sklopu ovogodišnjeg UrbanFestivala. Geheimagentur već duže vrijeme surađuje s BLOK-om i nedavno je gostovala u Zagrebu predstavivši svoje recentne projekte.

Propusnica u casino (u prostorima Zelene akcije u Frankopanskoj) bila je izvođenje ili prepričavanje bilo kakvog trika, a istovremeno je svatko trebao zaželjeti po jedan trik za koji smatra da bi mu mogao biti od velike pomoći.

Isprva je većina grupe studenata s kojom sam tamo bila izjavila kako ne zna niti jedan trik, no ubrzo je svima postalo jasno kako definicija trika zahvaća puno veće područje od uobičajene predodžbe mađioničara u crnom fraku i zecom u cilindru. Trikovima se služimo svakodnevno, rekli su neki od posjetitelja, u komunikaciji s ljudima ili na poslu. Svi smo mi trik majstori.

Svatko od nas ušao je u kabinu na ulazu i ispričao ili izveo jedan trik, pri čemu smo se morali odlučiti hoćemo li stati na good (dobru) ili bad (lošu) stranu. Time smo deklarirali naš stav o tom triku, a ujedno se postavilo pitanje ambivalentnosti trikova – kada smo trik majstori, a kada smo njihove žrtve?

Za svaki smo ispričani trik dobili žetone, nakon čega je jedna od tajnih agentica snimila naš trik i mi smo mogli stupiti u casino.
Naša kockarska priča mogla je završiti već ovdje te smo mogli zamijeniti naše žetone za piće ili ih unovčiti. No, trik casino dao nam je mogućnost da "oplodimo" svoje malo bogatstvo te smo mogli krenuti u "trick battle", održati govor na temu trikova ili pristati na kratak razgovor s jednim od agenata, naravno, na temu trikova.

Tako je Geheimagentur lukavo postavila zamku Zagrepčanima i svim namjernicima da ispričaju ili posvijeste trikove, i da te, inače tajne i dobro čuvane vještine, podijele s drugima.

U potragu za momentima koji se čine fikcijama, no ipak prolaze stvarnosnu provjeru, Geheimagentur krenula je u svom nedavnom projektu u njemačkom gradu Bochumu i to tražeći čuda. Kroz zagrebačku potragu za trikovima provlači se ista misao, a Geheimagentur ima priliku propitati i svoje djelovanje koje se u performansima i akcijama često oslanja na trikove.

Geheimagentur ne zanima propovijedanje, zanima ih politički performans kada prekoračuje prosvjetiteljstvo. Zanima ih, kažu činjenica kako ljudi u današnjem svijetu dematerijalizacije rada moraju biti "trikoviti" i mijenjati pravila. Tako smo u knjizi dosadašnjih sakupljenih trikova mogli vidjeti kako su najtraženiji trikovi vezani uz ekonomiju i manipulaciju misli, a možemo vrlo brzo zaključiti kako ovome području ne nedostaje takve vrste inventivnosti.

Nakon razgovora s jednom od tajnih agentica grupa je odlučila unovčiti svoje žetone pri čemu je dobit bila dvostruka. Tajni agent isplaćuje novčanice i na svaku od njih stavlja veliki žig – Trick. Smiješi se i kaže: "Razmislite kakav ćete trik izvesti kako biste ih upotrijebili."

Sondiranje stvarnosti i novi intelektualni smjerovi

Volksrekorders, nizozemska umjetnička inicijativa sondirala je trenutnu društvenu i urbanu situaciju u Zagrebu te svoje dojmove svakodnevno pretočila u video radove na internet TV-platformi. Tako smo mogli vidjeti slučajne prolaznike i namjernike koji su pričali o svojim dojmovima o životu u Zagrebu, reportažu na temu je li Jarun pravo jezero, pratiti čovjeka s Rolex-glavom...

Jedna od zanimljivijih rubrika bile su zasigurno nepokretne snimke velikih plakata s nasmiješenim licima uniformno odjevene obitelji ili pak skupina razdraganih mladih ljudi na reklami za neku od modnih marki. U svom "prirodnom okruženju" parkova, u kojima gotovo neprimjetno biljke trepere na vjetru, doimaju se poput urbanih mrtvih priroda i zorno dočaravaju stupanj virtualne stvarnosti oglašivačkog svijeta i svijeta konzumerizma koji, naravno, nije zaobišao ni hrvatsko društvo.

Slijepo slijeđenje projekta Portugalca Joaoa Louroa vjerojatno bi nas fizički dovelo u "Ćorsokak" (ili možda na neku nam zanimljivu lokaciju?), kako se projekt i zove, no s druge strane, možda bi nam mogao otvoriti neke nove intelektualne i emocionalne smjerove.
Ova urbana intervencija koristi metalne ploče od kojih su inače izrađeni prometni znakovi, kako bi na njih upisala sadržaj koji će posati izvor novog značenja, besmislica i sl.
Njegovi novi "prometni" znakovi komuniciraju neki novi gradski plan, a svaki od znakova može nas odvesti u neslućenim smjerovima, ovisno o tome želimo li se (i u kojoj mjeri) prepustiti njihovim interpretacijama ili ćemo samo proći pored njih.

Hoćemo li pustiti membranu, omogućiti da mjesta postanu ne-mjesta, ovisi o tome želimo li sjediti u ćorsokaku ili smo spremni izazvati stvarnost, pružiti otpor i naći svoje "druge prostore". Drugim riječima, jesmo li spremni prihvatiti rukavicu koju su nam bacili projekti predstavljeni na ovogodišnjem UrbanFestivalu.

Više informacija o festivalu:
http://www.urbanfestival.hr

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 29.06.2007