Uspješan otpor pravnim sredstvima | kulturpunkt

Uspješan otpor pravnim sredstvima

Tužba koju su organizacije nezavisne kulture podigle protiv beogradskog Sekretarijata za kulturu nastavak je pravne borbe za transparentnije i promišljenije financiranje kulture u Srbiji.

Piše: Lujo Parežanin

FOTO: Medija centar Beograd / NKSS

Da razni oblici dijaloga, javnog i drugog pritiska ne utječu da donosioce kulturnih politika odavno je jasno – kontinuirano ignoriranje apela nezavisnokulturnih aktera za poboljšanjem radnih uvjeta najbolji je primjer takvog jednostranog odnosa. U takvoj politički klaustrofobičnoj situaciji kao odgovor često preostaje tek manjkav prostor pozivanja na propise i proceduru, koji ne može ponuditi sistemsko rješenje problema koji nagrizaju kulturno polje.

No ponekad se i u suprotstavljanju pravnim putem otvara poluga pritiska, kao što potvrđuje nedavno razriješeni slučaj tužbe nekolicine organizacija iz područja umjetničkog plesa protiv Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Podsjetimo, tužbu su još prije tri godine podnijeli Stanica – Servis za suvremeni ples, Beogradska sekcija međunarodnog saveta za igru CID-UNESKO, Centar za umetnost pokreta PERPETUUM, ERGstatus i Udruženje profesionalnih baletskih igrača, koreografa i baletskih pedagoga Srbije, ukazujući na više proceduralnih propusta u provedbi Konkursa za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti savremenog stvaralaštva u Republici Srbiji, kao i na mogući sukob interesa troje članova komisije nadležne za dodjelu potpora. Početkom ove godine Upravni je sud u Beogradu tužbu odlučio uvažiti, poništivši time rješenje Ministarstva i naloživši mu da ponovno provede izbor, ovoga puta poštujući odredbe Zakona o opštem upravnom postupku koje propisuju obavezu obrazlaganja prihvaćanja odnosno odbijanja pojedinih projekata.

Da je ta mala pobjeda ipak polučila određeni, koliko god ograničeni uspjeh pokazalo se na primjeru ovogodišnjih rezultata Ministarstva koji su prezentirani i argumentirani razmjerno transparentno, pokazujući pomak u odnosu na prethodne godine. No dok je taj iskorak bio prisutan u slučaju Ministarstva, isto se ni izbliza ne bi moglo reći i za gradski natječaj, koji je ostao u domeni najgorih mogućih proceduralnih standarada njegovanih na svim razinama u beogradskoj gradskoj upravi.

Potaknuti tim nastavkom nasilja nad procedurom i manipuliranja javnim sredstvima, Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, Srpski PEN centar, Udruženje književnih prevodilaca Srbije, Remont – nezavisna umetnička asocijacija, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Stanica – Servis za savremeni ples, Institut za urbane politike i Teatar Mimart podnijeli su Upravnom sudu tužbu protiv Sekretarijata za kulturu Grada Beograda, temeljeći je na sličnim argumentima na kojima se zasnivala i uspješna tužba protiv Ministarstva.

U priopćenju koje je, nakon izvršene komparativne analize ovogodišnjih natječaja, tim povodom objavila asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije stoji da je "ovogodišnji konkurs Ministarstva kulture i informisanja za savremeno stvaralaštvo u svim oblastima proceduralno zadovoljio sve pravno regulisane kriterijume dajući objašnjenja komisija za svaki pojedinačni odbijeni i podržani projekat, objavljivanjem imena članova komisija, dok sami rezultati u velikoj meri pokazuju poznavanje scene i prepoznavanje kvaliteta projekata organizacija i ustanova koje već dugo deluju u polju kulture i savremenog stvaralaštva".

No gradski se natječaj, kao što je već navedeno, ispostavio kao sasvim druga priča. Prema NKSS-ovom sudu, on "donosi još jednom katastrofalne rezultate i pokazuje visok stepen netransparentnosti rada komisija čija imena čak ni nakon zahteva NKSS nisu objavljena. Počevši od toga da nije objavljena lista odbijenih projekata, kao ni obrazloženja za podržane projekte, pa sve do velikog broja 'sumnjivih' programa organizacija osnovanih nakon raspisivanja konkursa ili pravnih lica koja u registru delovanja ili nemaju kulturu uopšte ili je navedena u generičkom opisu velikog broja oblasti u rasponu od ekologije do preduzetništva".

Kao što smo već pisali povodom rezultata iz 2017. i 2018. godine, riječ je o standardnim problemima beogradskog natječaja za financiranje projekata u kulturi. Kao primjere ovogodišnjih spornih dobitnika NKSS je u svojoj javno prezentiranoj analizi izdvojio Folkorni ansambl Frula Beograd, koji je osnovan je 21. siječnja 2019. godine – na dan objavljivanja natječaja! – što Sekretarijat nije spriječilo da njegov projekt Sačuvajmo folklorno i narodno stvaralaštvo i tradiciju srpske kulture podrži s 200 000 dinara, kao i Mrežu za poslovni razvoj, koja je dobila ukupno 1 400 000 dinara za projekte iz područja klasične muzike, premda se sličnim projektima, prema NKSS-u, nikada nije bavila.

Groteskno potplaćene i prekarne radnice i radnike u kulturi u Srbiji sigurno je obradovao i novi uspjeh stalne zvijezde natječaja za financiranje kulture na svim razinama, baletne umjetnice Aje Jung koja je i ove godine postigla spektakularan, iz izvanjske perspektive teško shvatljiv uspjeh. U dijelu tužbe protiv Sekretarijata koji se odnosi na područje umjetničkog plesa tako se ističe "da je ukupan iznos novčanih sredstava dodeljen na predmetnom konkursu 19.740.000 dinara, od čega je iznos od 8.000.000 dinara dodeljen udruženju 'Savet za igru Srbije' čiji je zastupnik Aja Jung, dok je iznos od 2.000.000 dinara dodeljen Nacionalnoj fondaciji za umetničku igru, čiji je upravitelj opet Aja Jung, dakle više od ½ ukupnih novčanih sredstava dodeljen je pravnim subjektima čiji je zastupnik/upravitelj jedno te isto lice!?".

Sve ove nepravilnosti dešavaju se, očekivano, u kontekstu čak i za postjugoslavenske standarde izuzetno niskih relativnih izdvajanja za kulturu na državnoj i gradskoj razini. Prema NKSS-ovoj analizi, Beograd je na samom regionalnom dnu po udjelu kulture u ukupnom gradskom proračunu (4,12%), dok je po izdvajanju za kulturu po glavi stanovnika od njega gora samo Podgorica. Imajući podatke poput ovih na umu ni ne čudi da sredstva za kulturu ostaju rezervirana za nekolicinu umreženih aktera te da se iz njih sustavno isključuju etablirane nezavisnokulturne organizacije. Jedan od takvih primjera je Stanica koja je, prema NKSS-u, prijavila čak deset projekata u području plesa a da nijedan nije podržan. Rječit je i podatak da udio sredstava dodijeljenih članicama NKSS-a kao najveće mreže organizacija nezavisne kulture u Srbiji u ukupnom iznosu sredstava odobrenih na gradskom natječaju iznosi svega – 1%! Samo 8% projekata koje su članice NKSS-a prijavile je dobilo potporu na gradskom natječaju, što u bizarnom raskoraku s natječajem Ministarstva na kojem je prošlo čak 45% NKSS-ovih projekata.

Sve navedeno, ukratko, upućuje na to da bi se i na gradskoj razini mogla dogoditi presuda Upravnog suda kakva je makar proceduralno usmjerila provedbu natječaja Ministarstva. To, dakako, ni izbliza neće riješiti sistemske probleme financiranja kulture u Beogradu i Srbiji, ali se svakako može pokazati kao zagovarački oslonac u povoljnijoj političkoj situaciji. Može se činiti kao mali korak, ali uzevši u obzir iscrpljenost nezavisne kulture u regiji, takvi se trenutno jedino i čine mogućima.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 13.06.2019

VEZANE VIJESTI

Mala, ali važna pobjeda

Piše: Lujo Parežanin

Poništenje odluke Ministarstva kulture i informisanja o financiranju plesne umjetnosti za 2016. godinu potvrda je nepravilnosti u sustavu javnog financiranja kulture u Srbiji.

Na rubu potpunog beznađa

Piše: Lujo Parežanin

Objavljeni kada i odluka o osnivanju Saveta za kreativne industrije, rezultati natječaja za projekte u kulturi Grada Beograda svjedoče o daljnjoj devastaciji kulturnog polja u Srbiji.

Iživljavanje nad nezavisnom kulturom

Piše: Lujo Parežanin
Uskraćivanjem financijske podrške portalu SEEcult.org ugrožen je opstanak jednog od najvažnijih srpskih i regionalnih medija u kulturi.