Valutna vizija sustava | kulturpunkt

Valutna vizija sustava

Ministarstvo kulture i medija istovremeno je otvorilo 10 javnih savjetovanja o ključnim zakonima za funkcioniranje sustava samo da bi ih uskladilo s nepostojećim Zakonom o euru.

Piše: Matija Mrakovčić
  • A
  • +
  • -

Sukladno Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom donesenom na samom kraju 2020, Vlada Republike Hrvatske predložit će Hrvatskom saboru Zakon o euru. Nije poznata informacija o terminu donošenja Zakona o euru koji bi trebao regulirati proces zamjene, no poznat je datum planiranog uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u RH, 1. siječnja 2023. godine. 

Taj je rok Ministarstvo kulture i medija postavilo za izmjene 10 zakona koji uokviruju hrvatski kulturni sustav kako bi ih uskladilo sa Zakonom o euru. Do 1. listopada 2021. u e-savjetovanju je 10 Obrazaca prethodne procjene učinaka izmjena, redom, Zakona o arhivskoj djelatnosti i arhivima, Zakona o audiovizualnoj djelatnosti, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakona o medijima, Zakona o muzejima, Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih dobara u okolici Dubrovnika, te Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 

Ministarstvo kulture i medija spomenute zakone usklađuje s nepostojećim Zakonom o euru u dijelu prekršajnih odredbi u kojima su novčane kazne izražene u kunama. Sve redom zakone kojima je, prema mišljenju struke, nužna izmjena u smjeru njegova usklađivanja sa stvarnim stanjem i potrebama aktera u tim specifičnim područjima. Poseban pravni apsurd je slanje u savjetovanje Zakona o elektroničkim medijima koji je upravo na raspravi i izglasavanju u Saboru. U najavi zakonodavnih aktivnosti istog tijela za 2022. nalaze se jedino i samo ti Zakoni, što još jednom potvrđuje da Ministarstvo nema viziju sustava kojim upravlja izvan usklađivanja s europskim poslovima.

Istovremeno, u planu zakonodavnih aktivnosti za 2022. nema najavljenog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, što znači ili da se aktualna garnitura ne bavi Zakonima koji u sebi ne sadržavaju prekršajne odredbe ili da će Zakon poslati u javno savjetovanje u sljedeća tri mjeseca. Kao što smo pisali, radi se o Zakonu koji bi trebao obuhvatiti tri ključna područja kulturnog sustava: odlučivanje u kulturi, financiranje kulture i ustanove u kulturi. 

Njegovo donošenje trebalo bi se događati u širokom, participativnom procesu, uz ključno sudjelovanje adresata tih promjena, a njemu bi trebala prethoditi analiza stanja cjelokupnog sektora te jasna strategija njegovog razvoja u predstojećem razdoblju. Kao što je poznato, Ministarstvo koje na čelu ima istu ministricu od 2016. godine, takve dokumente nije izradilo.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 27.09.2021

VEZANE VIJESTI

Bez strategije preostaje improvizacija

Piše: Matija Mrakovčić
Namjera spajanja tri ključna zakona za funkcioniranje kulturnog sustava u jedan mega-zakon, mogla bi rezultirati još nesigurnijim uvjetima rada nezavisnog kulturnog sektora.

Kronični manjak vizije

Piše: Ivana Pejić
Konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima upućen u saborsku proceduru ne rješava aktualne nagomilane probleme domaćeg medijskog sustava, niti ga adekvatno priprema za buduće izazove.

Dobrodošao kompromis

Piše: Lujo Parežanin

Suočeno sa zahtjevima kampanje Za poštenu plaću, Ministarstvo kulture i medija vratilo je plaće među prihvatljive troškove u sklopu financiranja javnih potreba u kulturi.