Varljivi zaštitnici demokracije | kulturpunkt

Varljivi zaštitnici demokracije

Twitterova odluka da blokira profil stranice Sci-Hub još jednom pokazuje da je moć korporacija ponajprije sistemska prepreka demokratizaciji i očuvanju javnih dobara.

Piše: Lujo Parežanin
  • A
  • +
  • -

Nakon što je, potaknut šokantnim upadom Trumpovih pristaša u zgradu Kongresa SAD-a, Twitter trajno blokirao profil podivljalog predsjednika na odlasku, na više se mjesta povela rasprava o implikacijama takvog utjecaja internetskih megakorporacija na javnu političku sferu. No možda i nije trebalo previše trošiti tipkovnice na pozdravljanje Twitterove odluke ili pak na njezinu kritiku – svijet je barem mikroskopski bolje mjesto zato što je jednom globalnom nasilniku oduzeta ključna komunikacijska platforma, a koliko se u mikrometar točno netko može zanositi tom činjenicom pokazalo je otprilike istodobno blokiranje stranice Sci-Hub na istoj toj platformi.

Riječ je o jednoj od najvažnijih akademskih "knjižnica iz sjene" – stranica na kojima je moguće besplatno pristupiti inače naplaćivanom akademskom sadržaju poput znanstvenih članaka ili knjiga. Premda se radi o praksi koja u okviru regulacije interneta i autorskih prava pripada domeni piratskog, odnosno ilegalnog, ona je ujedno i ključna poluga ublažavanja globalnih nejednakosti u pogledu pristupa znanju. Sci-Hub je 2011. godine osnovala kazahstanska programerka i aktivistkinja Aleksandra Elbakjan, potaknuta eksploatatorskim praksama velikih akademskih izdavača i digitalnih znanstvenih baza, kao i izuzetno visokim, ekonomski isključivim cijenama pristupa njihovim publikacijama. Komentirajući presudu koju je njujorški sud donio temeljem tužbe Elseviera, upravo jednog takvog izdavačkog giganta čiji sadržaji se mogu pronaći na Sci-Hubu, Boris Postnikov 2017. godine u tjedniku Novosti iznosi sud da je Elbakjanin projekt "vjerojatno najvažnije svjetsko naučno postignuće posljednjih godina". Opisujući kako sistem akademskog izdavaštva parazitira na istraživanjima financiranima javnim sredstvima i neplaćenom radu niza pojedinaca i pojedinki uključenih u njegovu proizvodnju, Postnikov zaključuje da je Sci-Hub "manje piratski, a više robinhudovski: znanje otima moćnim otimačima da bi nešto što nam ionako pripada naposljetku vratio svima nama".

Usprkos sve raširenijem ukazivanju na probleme globalnog akademsko-izdavačkog sustava, pravni pritisak izdavača na stranice poput Sci-Huba u međuvremenu dakako nije prestao. Štoviše, upravo je Elsevier jedan od aktera – uz Wiley i Američko kemijsko društvo – priče koja tvori neposredni kontekst Twitterove odluke da blokira Sci-Hubov profil. Kako prenosi portal Torrentfreak, u Indiji je ovih tjedana podnesena tužba kojom navedeni izdavači traže blokadu pristupa Elbakjaninoj stranici. Srećom, navodi se u Torrenfreakovoj objavi, slučaj za izdavače komplicira činjenica da brojne pripadnice i pripadnici akademske zajednice smatraju Sci-Hub ključnim za obavljanje istraživačkog rada. Iz tog je razloga Visoki sud u Indiji proglasio čitavu stvar postupkom od javnog značaja, uvaživši podneske devetnaestoro znanstvenica i znanstvenika, ali i Delhijskog znanstvenog foruma i platforme Knowledge Commons, koji su zatražili detaljnije razmatranje cijelog slučaja temeljem važnosti "knjižnica iz sjene" za ravnopravan pristup znanju.

Kako prenosi Torrentfreak, sama Elbakjan dovodi Twitterovu odluku u direktnu vezu s indijskom tužbom: "Dogodila se točno nakon što su se znanstvenici u Indiji pobunili protiv Elseviera i drugih akademskih izdavača kada se Sci-Hub oglasio na Twitteru o opasnosti da bude blokiran. Tisuće ljudi na Twitteru progovorilo je protiv te mogućnosti. No Twitter im sada svima poručuje – ZAŠUTITE!"

Prema službenom pojašnjenju koje prenosi niz portala, Twitter je Sci-Hubov profil blokirao temeljem politike o krivotvorinama, koja "zabranjuje prodaju ili promociju prodaje krivotvorenih dobara na platformi". Međutim, kako navodi portal Techdirt, Sci-Hubov profil nije činio ništa od navedenog, izbjegavajući linkanje na sadržaj digitalne knjižnice i objavljujući uglavnom problemski sadržaj na temu autorskih prava, dostupnosti znanja i sličnog. U tom pogledu Twitterova odluka je izuzetno netransparentna, što je naglašeno činjenicom da je Sci-Hubu oduzeta bilo kakva mogućnost žalbe. Odluka indijskog suda odgođena je pak na šest tjedana, što znači da će proći još nešto vremena dok se odvagne neupitni javni značaj "knjižnica iz sjene".

Gledajući pravne presedane u Indiji, situacija nije nužno loša. Kako nas je nedavno podsjetila izložba Borbe s papirom naših "knjižničara iz sjene" Tomislava Medaka i Marcella Marsa, održana u listopadu u zagrebačkoj Galeriji Nova, slučaj tužbe velikih izdavača protiv fotokopirnice Rameshwari pri Delhi School of Economics iz 2012. godine primjer je kako sud može odlučiti da je dostupnost znanja u siromašnim društvima javno dobro koje ima prednost pred zaštitom autorskih prava. Sličnom logikom sud bi se mogao voditi i u Sci-Hubovu slučaju. Što se pak Twittera tiče, najbolji je to znak banalne činjenice da se korporacijama na njihovim demokratskim gestama možda možemo zahvaliti, ali da će pravi prostor demokratizacije i dalje ponajprije biti otvoren borbom protiv njihovog nezamislivog utjecaja na naše institucije. 

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 14.01.2021

VEZANE VIJESTI

Audio vodstvo: Borbe s papirom

Autorica: Martina Kontošić
Tomislav Medak vodi nas kroz izložbu koja dokumentira borbe za pristup znanju u uvjetima globalne nejednakosti.  

Neupućeno, zastarjelo, štetno

Piše: Ivana Pejić
Nacrt prijedloga zakona o autorskom i srodnim pravima posrnuo je već na prvom koraku – u pokušaju definiranja tko su autori, odnosno koautori umjetničkih djela.

Angažirana i kritička knjižnica

Piše: Petra Dolanjski
Javna knjižnica i problematika koja se uz nju veže tek sporadično pronalazi put do medijskog prostora - javne sfere.