Većina treba učiti o manjinama | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Većina treba učiti o manjinama

Manjinsko je obrazovanje osiguralo djeci upoznavanje vlastite kulture i izgradnju vlastitog identiteta, ali je ujedno postalo zapreka njihovoj integraciji u društvo.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Zuerichs Strassen

Interkulturalno obrazovanje teži razvijanju održivog načina života u multikulturalnom društvu putem izgradnje razumijevanja, uzajamnog poštovanja, dijaloga i nediskriminacije među pripadnicima različitih kultura. Radi se o procesu koji zahtijeva poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja, pogleda na svijet, te razvija sposobnost gledanja iz perspektive "drugih i drugačijih". Takva sposobnost ne razvija se intuitivno, ona se uči i stječe. Upoznavanje drugih kultura i njihovih običaja, otvaranje komunikacije, izgradnja odnosa sa drugima, te razvijanje svijesti da je izgradnja zajednice u kojoj živimo jedino moguća uz uključivanje svih njenih sudionika, nužno je ne samo radi poticanja procesa uspostave povjerenja među pripadnicima različitih etničkih skupina, već i kao priprema za budući život u multikulturalnoj Europi.

U Republici Hrvatskoj postoje 22 priznate manjine, a postojeći modeli njihova obrazovanja uključuju model A u kojem se cijela nastava provodi na jeziku manjine, model B koji podrazumijeva dvojezičnu nastavu te model C koji uz redovnu nastavu na hrvatskom jeziku osigurava dodatne sate učenja jezika, povijesti i kulture određene manjine. Većina učenika manjinskog nacionalnog identiteta obrazuje se po modelu C. Važnost i izazovi provedbe interkulturnog obrazovanja u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) u školama te mogućnosti njegova unaprijeđenja kroz uvođenje manjinskih sadržaja u pojedine nastavne predmete, bile su teme okruglog stola u organizaciji GOOD inicijative u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. 

Strukturne su dimenzije Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) ljudskopravna, društvena, politička, ekološka, gospodarska te interkulturalna komponenta. Trenutni je položaj GOO-a takav da je uvedeno njegovo međupredmetno podučavanje, na to su obavezni svi nastavnici, a izrađuje se i kurikulum njegove provedbe, uz kurikulume međupredmetne provedbe predmeta Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Poduzetništvo, Održivi razvoj, Zdravlje i Učiti kako učiti, od kojih, zapravo, većina potpada pod Građanski ili Zdravstveni odgoj.

Među glavnim opasnostima međupredmetne provedbe GOO-a jest da dovodi do disperzije odgovornosti među nastavnicima te među temama unutar predmeta - svi ga stalno moraju provoditi, no nitko zaista ne odgovara za njegovu implementaciju odnosno izostanak. Također, međupredmetna provedba paradoks je u slučaju argumenta koji sami nastavnici često iznose, a taj je da nisu osposobljeni za predavanje - međupredmetna provedba podrazumijeva da su svi nastavnici jednako osposobljeni. Njihovoj osposobljenosti ne pridonosi Agencija za odgoj i obrazovanje, nadležna institucija za izdavanje potvrda o stručnim osposobljavanjima, jer ih sama organizira rijetko i neadekvatno temama koje GOO zahtijeva. U školama se GOO također održava i kao izborni program te u sklopu projektne ili izvannastavne aktivnosti. 

Kurikularna reforma možda je nova prilika za sustavnije uvođenje interkulturalnih sadržaja u sve predmete. S obzirom da Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (Europska komisija, 2004) kao jednu od osam navodi upravo međuljudsku i građansku kompetenciju, ovo je trenutak da se svi zainteresirani dionici aktivno uključe u reformu i zatraže široki prostor za teme i sadržaje GOO-a. Tako je i knjižnica Bogadana Ogrizovića 14. prosinca 2015. (p)ostala prostor za raspravu među zainteresiranim dionicima iz škola, javnih ustanova, predstavnika nacionalnih manjina i organizacija civilnog društva te lokalne zajednice.

Ista je tema, također u organizaciji GOOD-a, pokrivena na drugom interkulturalnom forumu krajem studenog na Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku, na kojemu su predstavljeni primjeri dobre prakse neformalnih programa. Nansen dijalog centar (NDC) lokalna je nevladina, neprofitna i nestranačka organizacija osnovana u travnju 2001, usredotočena na integrirano interkulturalno obrazovanje koje se temelji na kritičkom promišljanju identiteta i predrasuda, poticanju procesa suočavanja s prošlošću i promicanju kulture mira i dijaloga.

Uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, NDC je pokrenuo projekt interkulturalne škole u Vukovaru, a u svibnju 2007. godine kurikulum škole dobio je pozitivno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje, nakon čega je pokrenuta inicijativa osnivanja Nove škole. U realizaciju projekta su, između ostalih, uključeni i učitelji koji rade u Vukovaru, roditelji, predstavnici Koordinacije Vijeća nacionalnih manjina, organizacije civilnog društva i vjerski vođe, a podržale su ga brojne institucije i organizacije u Hrvatskoj. Tek u siječnju 2014. osigurana su sredstva za projekt koja uključuju obnovu zgrade u Vukovaru za potrebe škole, proces edukacije i osnaživanja nastavnika, rad s roditeljima te aktivnosti u lokalnoj zajednici, a predviđeni završetak projekta je u listopadu 2017. godine

Program interkulturalne škole u Vukovaru kreiran je jer su istraživanja pokazala kako djeca različitih nacionalnosti koja se školuju odvojeno, ne ostvaruju gotovo nikakve kontakte iako žive jedni pored drugih, te ništa ne znaju o kulturi pripadnika druge nacionalnosti. U Vukovaru je do rata živjelo čak 27 različitih nacionalnosti, a u Baranji su, uz većinsko hrvatsko stanovništvo, najzastupljenije mađarska, srpska, romska i njemačka manjina. Nakon rata i mirne reintegracije, provedbom Zakona o pravima nacionalnih manjina, većina se manjinskih grupa odlučila za neki oblik manjinskog obrazovanja. Na taj način, manjinsko je obrazovanje osiguralo djeci upoznavanje vlastite kulture i izgradnju vlastitog identiteta, ali je ujedno postalo zapreka njihovoj integraciji u društvo, posebno provedbom modela A gdje su djeca pripadnici manjina odvojena u posebne razrede. S druge strane, oni koji su u većini uče malo ili nimalo o pripadnicima nacionalnih manjina - iako žive zajedno, jedni o drugima zapravo malo znaju, a i ono što znaju vrlo je često iskrivljeno. 

Stoga je NDC osmislio predmet Kulturna i duhovna baština zavičaja (KDBZ) koji omogućuje djeci koja žive u multikulturalnoj i multietničkoj zajednici da nauče više o svom zavičaju, o kulturi i običajima naroda koji žive na ovom području, a s ciljem boljeg razumijevanja i poštovanja drugih i drugačijih, što je od iznimne važnosti za izgradnju odnosa i interkulturalnog društva. Nakon pozitivne ocjene Agencije za odgoj i obrazovanje te preporuke o uvođenju u redovne programe škola, KDBZ je ponuđen školama u regiji. Projekt se provodi kroz projektnu i terensku nastavu, u vidu kreativnih radionica, posjeta muzejima i ustanovama te umrežavanje škola, uz zajedničke susrete učenika i učitelja. U školskoj godini 2007/8. u projekt su bile uključene tri škole, tri nastavnika te 60 učenika, da bi u školskoj godini 2013/14. bile uključene čak 22 škole, 36 nastavnika te 350 učenika.

Na forumu u Osijeku sudjelovala je i Marija Sablić, voditeljica Odsjeka za društvene znanosti Fakulteta za odgojno obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku, koja predaje kolegij naziva Interkulturalno obrazovanje u predškolskom i školskom obrazovanju. Taj je bivši Učiteljski fakultet jedini fakultet u Republici Hrvatskoj koji omogućava slušanje takvog predmeta. "Interkulturalizam je uvažavanje razlika među svima nama u odnosu na dominantnu većinu", rekla je Sablić na osječkom forumu te istaknula da je međuljudska i građanska kompetencija nužna svim studentima i profesijama, ne samo nastavničkih studija. Okruglom stolu u Zagrebu pak prethodila je promocija knjige Marije Sablić Interkulturalizam u nastavi, također jedinog znanstvenog rada takvog obujma te jedinog udžbenika na tu temu nastalog u domaćem obrazovnom sustavu. Zbog njene interdisciplinarnosti, rekao je Neven Hrvatić, profesor na Katedri za sistematsku pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, knjiga je namijenjena svima, od učenika i nastavnika do osoba iz javnog života, političara i novinara. "Svjedoci smo toga da se u hrvatskom političkom životu u posljednje vrijeme vlastiti svjetonazor podupire i opravdava ksenofobnim stavovima", upozorio je na promociji.

Na tribini su sudjelovali predstavnici Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. "Odgojno-obrazovni sustav trenutno je u procesu kada možemo propitati što postoji kao primjer dobre prakse i što možemo zajedno unaprijediti - na svima nama je odgovornost da otvorimo temu interkulturalnosti i da osiguramo nacionalnim manjinama učenje na njihovom jeziku i pismu te o kulturi, ali i da osiguramo da su te teme zastupljene u obrazovanju svih učenika, da većina uči o manjinama", istaknula je na početku tribine Martina Horvat iz GOOD inicijative i GONG-a.

Tri dana prije održavanja tribine MZOS je imenovao članove stručnih radnih skupina za izradu prijedloga Kurikuluma češkog, srpskog i talijanskog jezika za osnovne i srednje škole po modelu A te Kurikuluma češkog i srpskog jezika po modelu C te time manjinsko obrazovanje uključio u Cjelovitu kurikularnu reformu. Istog dana objavljena su i imena članova savjetodavne skupine za gorenavedene međupredmetne teme kurikuluma, koji su pozvani radi konstruktivne kritike i komentara, no čije mišljenje ne obvezuje Stručne radne skupine.

Na tribini u Ogrizoviću sudjelovali su predstavnici Ureda za prava nacionalnih manjina, Mirko Marković i Alen Tahiri, koji su istaknuli da se većina učenika obrazuje po C modelu te da se sveukupno oko 20 tisuća učenika školuje u jednom od tri modela. Maja Matić iz Centra za obrazovanje Srpskog kulturnog društva Prosvjeta istaknula je da je model C najbolji za budućnost, iako su njegovi problemi mnogobrojni - udžbenici su stari osamnaest godina, planovi dvadeset, novi plan i program izrađen 2012. nije nikada objavljen, a upitne su i kompetencije nastavnika. 

Ivana Milas iz Nansen dijalog centra na tribini je istaknula da su teme GOO-a u tom kontekstu najdelikatnije, pogotovo interkulturalno obrazovanje jer nijedan predmet nema u sebi svojevrstan uvod u temu učenja o manjinama. Na tribini je zaključeno da je važno osigurati sustavnu podršku školama jer se suradnje s nadležnim ministarstvom i agencijama prelako raskidaju i ideje uglavnom održava entuzijazam nastavnika i pojedinaca. 

U kontekstu interkulturalnog obrazovanja ponuđenog školama, Dea Marić iz Documente predstavila je projekt Moj zavičaj kroz vrijeme, a Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja natječaj za radove kojima učenici prezentiraju svoje ideje o toleranciji i nenasilnoj komunikaciji te nedavno izdani priručnik za nastavnike o tome kako govoriti s učenicima o izbjegličkoj krizi. Emina Bužinkić predstavila je kolektiv Okus doma, nastao kao istraživačko-gastronomsko-kulinarski projekt bilježenja recepata i azilantskih odnosno izbjegličkih priča, a danas pokreću zadrugu i catering koji bi izbjeglicama i migrantima trebao omogućiti integraciju u društvo i osamostaljivanje na tržištu rada. Radi se o uspješnom primjeru integracije i interkulturalnog obrazovanja u provedbi koji se samo dan prije održavanja spomenutog foruma predstavio u Osijeku i u njegovom je kulinarsko-jezičnom iskustvu sudjelovalo više od 90 učenika iz Osijeka, Vinkovaca, Nuštra i Otoka.

Globalno obrazovanje polje je koje povezuje obrazovanje i suvremeno društvo, afirmira vrijednosti za ljudska prava i demokratsko građanstvo, ima jaku interkulturalnu i mirovnu komponentu, uključuje važnost lokalnog konteksta, ali i globalne suradnje i svijesti o globalnim promjenama. Globalno obrazovanje cilj je kojem se nadaju organizacije civilnoga društva uključene u provedbu navedenih programa, cilj koji često ističu i provoditelji kurikularne reforme i zagovarači implementacije Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. No, teško mu se možemo nadati ako nastojanja ostanu partikularna, a suradnje povremene i nestalne. Organizacije nude svoju stručnost, na Ministarstvu je da pokaže da će u sljedećem obrazovnom razdoblju učenici i nastavnici zaista biti u središtu procesa. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 15.12.2015

VEZANE VIJESTI

Besplatni udžbenici, no ne i obrazovanje

Piše: Matija Mrakovčić
GOOD inicijativa organizirala je predstavljanje i sučeljavanje izbornih programa i obrazovnih politika stranaka, lista i koalicija.

Nedostatak povjerenja i volje

Pripremila: Matija Mrakovčić
GOOD inicijativa predstavila je rezultate istraživanja građanske i političke pismenosti maturanata i opće populacije u Hrvatskoj.

Država ima dužnost prenijeti građanske vrijednosti

Piše: Matija Mrakovčić
GOOD inicijativa očekuje od Ministarstva i Agencije da objave rezultate eksperimentalne provedbe GOO-a u međupredmetnoj provedbi i u zasebnom predmetu koji se provodio u tridesetak škola.